Grad Zagreb otvorio je ljetnu javnu raspravu o vrlo bitnoj temi: Centru za gospodarenje otpadom - CGO Zagreb, mada smo posljednjih godina u vrlo negativnom kontekstu čuli od tih istih struktura i vodećih političara komentare na javna savjetovanja i rasprave koje se otvaraju i zatvaraju u ''sezoni kiselih krastavaca''. No kad se ''nekom'' žuri i kad studija ''mora'' proći pakiranje SUO u teglu umjesto krastavaca uobičajena je pojava.
Tako je jučer, u srijedu, 27. kolovoza 2025. godine u 17:00 sati, u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu javno prezentirana Studija utjecaja na okoliš u sklopu Javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO Zagreb) koja traje od 21. srpnja do 3. rujna 2025. godine. U javnoj raspravi se može sudjelovati i online, na ovom linku:
UZOR, Udruga za zaštitu okoliša tim povodom izdala je priopćenje koje možete cijelo pročitati na njihovoj facebook stranici, a mi dijelom prenosimo:
Zelena Akcija također poziva građanstvo: Uključite se u javnu raspravu i usprotivite spaljivanju otpada!
Prof. dr. sc. Lidiji Runko Lutenberger, uputila je svoje mišljenje na Studiju CGO Zagreb u sklopu e-savjetovanja, a mi ga javno objavljujemo:
Studija utjecaja na okoliš je nepotpuna jer ne sagledava cjelovito sve aspekte utjecaja takvog zahvata na okoliš – daljnje faze životnog vijeka goriva iz otpada i njihov štetan utjecaj, emisije u zrak tijekom obrade, smrad, zdravlje ljudi, neminovno deponiranje, gomilanje zapaljive tvari, deponijske emisije, utjecaj na krajolik, itd.
Studija sadrži neistinite tvrdnje u pogledu doprinosa ovog zahvata zamjeni fosilnih goriva, čistoj energiji, dekarbonizaciji i zaustavljanja klimatskih promjena. Ključni dio goriva iz otpada je plastika koja je proizvedena iz fosilnih goriva, tako da takve tvrdnje treba ukloniti, odnosno opisati stvarni utjecaj na okoliš. Nadalje, neistinita tvrdnja je uspostavi kružnog gospodarstva putem ovog projektnog rješenja. Radi se o čistom linearnom gospodarstvu, protivnom pozitivnim propisima i načelima gospodarenja otpadom, gdje je u središtu postupanje s miješanim komunalnim otpadom.
Nije jasno kako će se vrhunac ukupnih količina otpada dostići tek 2038-2040. godine ukoliko poštujemo važeće propise o odvajanju tokova otpada i slijedimo zacrtane ciljeve. Da li su ove prognoze vezane na (pre)dimenzioniranje pogona? Činjenica je da će se i ovaj pogon, kao što je slučaj u već izgrađenim centrima, pokazati neprimjerenim i premalim jer se krajnji proizvod, nekvalitetno gorivo iz otpada samo nagomilava kao loš proizvod s previše klora koji kod izgaranja šteti instalacijama i stvara po zdravlje iznimno opasne spojeve.
Kako se predviđa deponiranje viška goriva iz otpada koje će se stvarati u postrojenju, a koji predstavlja opasan zapaljivi materijal?
Nije jasno da li postrojenje predviđa bilo kakvo deponiranje. Potreba za deponiranjem je neminovna, što zbog količina, što zbog kvarova postrojenja. Postojeća postrojenja, a takvo će biti i zagrebačko, su zapravo nelegalni rastući deponiji otpada koji (obzirom da ne smiju niti postojati sukladno Direktivi o deponijima iz 1999.) onda nisu podložni ni propisnom postupanju (kompaktiranje, prekrivanje, itd.). Gdje će se deponirati otpad Grada Zagreba?
Svako spominjanje najboljih dostupnih tehnologija u ovoj studiji je obmanjujuće jer se ne sagledava cjelovitost rješenja koje je odavno prevaziđeno. BAT se ne tiče samo tehničkog rješenja dijelova postrojenja, već cjelovitog rješenja.
Pitanje daljnjeg postupanja s gorivom iz otpada se sustavno zaobilazi, što je protivno načelima sagledavanja cjelovitog životnog vijeka i odgovornosti proizvođača, dakle čak je suprotno je Zakonu o gospodarenju otpadom. Centar proizvodni proizvod čija daljnja sudbina je enigmatična. Ovdje se radi i o odgovornosti za onečišćenje, bez obzira da li se spaljuje u RH, EU ili na drugom kontinentu, i pitanju troškova koji će nastati.