Veći problem od nerješavanja Zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona u zakonskom roku od 30 dana je što Ustavni sud ne poseže za privremenom mjerom u slučajevima kad ne mogu donjeti odluku u propisanom zakonskom roku unatoč velikom interesu javnosti i mogućim štetnim posljedica na stanovništvo i gospodarstvo RH.

Danas Republika Hrvatskoj temeljem članka 268. Zakona o udruženom radu oduzima privatno vlasništvo svojim građanima koje im nije oduzela ni bivša Jugoslavija. A oduzima im još jednom – jer je njihovo zemljište u bivšoj državi bilo sredstvo rada društvenog poduzeća, a sva sredstva rada društvenih poduzeća su društveno vlasništvo!

Ocjena ustavnosti Zakona o lokalnim porezima, tj. porezu na nekretnine neće biti donešena ni u 30, ni u 60 dana već je rok nepoznat kažu iz Ureda predsjednika US Šeparovića. Ustavni zakon o Ustavnom sudu nalaže Ustavnom sudu da mora donijeti odluku po zahtjevu za ocjenu ustavnosti lokalnog ili regionalnog predstavničkog tijela u roku od 30 dana.

''Ključ svih nedavnih promjena zakona u Hrvatskoj je loš Nacionalni plan stambene politike utemeljen na potpuno pogrešnim brojkama'', odmah je započela naš telefonski razgovor Hana Matić iz udruge Spasimo male iznajmljivače zbog face-objave koja nas je zaintrigirala.

Zbog protuustavnog djelovanja Vlade i ministra Anušića koji su u ime RH potpisali međunarodni ugovor tj. Deklaraciju o vojnoj suradnji, a da o tome nije vođena rasprava, niti je odluka o stupanju u savez vojne ili političke naravi usuglašena s Predsjednikom RH, no prije svega zato što nije donesena u Saboru RH čime je na vrlo opasan način povrijeđen Članak 133. Ustava RH koji propisuje da svi međunarodni ugovore vojne i političke naravi moraju biti u njemu ratificirani.

Razgovor s dr. sc. Tomislavom Bedekovićem, koji kritički progovara o pogubnim posljedicama novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Naime, novim se odredbama znanstveni instituti zatvaraju u samodostatne ustanove podobnih i poslušnih znanstvenih radnika. 

Kod ovako važnih tema, odluka o kojima ovise mnogi građani, općine i gradovi bilo bi neophodno da Ustavni sud promijeni svoju praksu te omogući pristup javnosti i medijima svojim Sjednicama, jer praksa nije Poslovnik, stoga ju je još uvijek lako promijeniti.

U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.

Buka je energetsko onečišćenje koje izraženo utječe na zdravlje. Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, nije samo odsustvo bolesti ili nemoći. Dobrobit se smatra temeljnim ljudskim pravom. Pristup čistom i zdravom okolišu je i službeno proglašen univerzalnim ljudskim pravom.

Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.

Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema  smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.

Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja  i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.

Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?

Građanska inicijativa Javno Je Dobro, iz koje je potekla stranka JAVNO DOBRO donjela je 14. listopada 2017. svoju ''Deklaraciju o vodama'' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima oko 31 000 djece s invaliditetom.

Gube li naša djeca empatiju i zbog čega? Imamo li krizu empatije?

Djeca čuvaju svoje snove. Oni ih kriju jer je to njihovo najveće blago.

Igre djece i igre odraslih

Iako se definira kao poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, ADHD  nije poremećaj.