Provedena sveobuhvatna makroekonomska simulacija kroz sve tri metode obračuna BDP-a nedvojbeno dokazuje da bi najavljene porezne mjere za 2027. godinu — implementirane usred europske stagnacije, pada turizma i završetka građevinskog ciklusa iz fondova EU — mogle imati izrazito proreciklirajući i destruktivan učinak na hrvatsko gospodarstvo.
Umjesto službeno projektiranog realnog rasta od +2,6%, privreda bi se mogla suočiti s brutalnim realnim padom (recesijom) od teških -4,9%, pri čemu bi se stvarni ponor na tržištu nominalno pokušao prikriti troškovnom inflacijom od 5,2%.
