Zabrinjavajuća statistika

Osnovna ili prva zadaća Ustavnog suda je odlučivanje o suglasnosti zakona sa Ustavom. To Ustavni sud ne radi, barem ako se, njegov rad promatra statistički. Statistički gledano Ustavni sud ne štiti Ustav RH jer uopće ne prihvaća prijedloge ili zahtjeve za ocjenu ustavnosti koje donosi tanka saborska  većina.

Analizirajući odluke Ustavnog suda po prijedlozima i zahtjevima koji se podnose prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske za vrijeme od kad je predsjednik suda Miroslav Šeparović, od 2017. do danas, Ustavni sud utvrđuje neustavnost zakona samo unutar statističke greške.

Od 594 objedinjenih predmeta, prijedloga ili zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavni sud je u samo 14 slučajeva utvrdio da se radi u neustavnosti zakona odnosno pojedinih odredbi zakona. U samo 2,36% slučajeva, dakle unutar statističke pogreške, Ustavni sud utvrđuje neustavnost zakona.

''Ključ svih nedavnih promjena zakona u Hrvatskoj je loš Nacionalni plan stambene politike utemeljen na potpuno pogrešnim brojkama'', odmah je započela naš telefonski razgovor Hana Matić iz udruge Spasimo male iznajmljivače zbog face-objave koja nas je zaintrigirala.

Oxfordsko istraživanje praktično pobija sve što su iz Ministarstva financija, Ministarstva graditeljstva i Ministarstva turizma Vlade Andreja Plenkovića naveli da rade kako bi olakšali provedbu Nacionalnog plana stambene politike, a za čiju provedbu su zbog toga izmijenili Zakon o stambenim zgradama, Zakon o ugostiteljstvu i  Zakon o lokalnim porezima, što znači da istraživanje negira i sve razloge za donošenje ovih novih zakona, nastavila je Hana Matić.

''Vrijeme je za istinu koju nam iz Vlade RH prešućuju kako bi pogodovali hotelskim lobijima'', tvrdi, a zbog čega je na svom facebook profilu objavila kratki pregled istraživanja Oxford economics-a o ekonomskom učinku kratkoročnog iznajmljivanja za 2023. godinu u zemljama Europske unije.

''Utemeljeno na dokazima možemo reći da pravila o kratkoročnom najmu štite pravo na život, ugošćavanje i pristupačno putovanje u Europi.'' početna je rečenica članka koji zaslužuje našu pažnju, a kratak pregled ostalog sadržaja prenjet ćemo iz facebook objave Hane Matić.

Zbog protuustavnog djelovanja Vlade i ministra Anušića koji su u ime RH potpisali međunarodni ugovor tj. Deklaraciju o vojnoj suradnji, a da o tome nije vođena rasprava, niti je odluka o stupanju u savez vojne ili političke naravi usuglašena s Predsjednikom RH, no prije svega zato što nije donesena u Saboru RH čime je na vrlo opasan način povrijeđen Članak 133. Ustava RH koji propisuje da svi međunarodni ugovore vojne i političke naravi moraju biti u njemu ratificirani.

Razgovor s dr. sc. Tomislavom Bedekovićem, koji kritički progovara o pogubnim posljedicama novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Naime, novim se odredbama znanstveni instituti zatvaraju u samodostatne ustanove podobnih i poslušnih znanstvenih radnika. 

Kod ovako važnih tema, odluka o kojima ovise mnogi građani, općine i gradovi bilo bi neophodno da Ustavni sud promijeni svoju praksu te omogući pristup javnosti i medijima svojim Sjednicama, jer praksa nije Poslovnik, stoga ju je još uvijek lako promijeniti.

U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.

Buka je energetsko onečišćenje koje izraženo utječe na zdravlje. Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, nije samo odsustvo bolesti ili nemoći. Dobrobit se smatra temeljnim ljudskim pravom. Pristup čistom i zdravom okolišu je i službeno proglašen univerzalnim ljudskim pravom.

Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja  i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.

Definicija održivog razvoja podrazumijeva dva na prvi pogled kontradiktorna cilja, gospodarski razvoj i očuvanja prirode i okoliša kao temelja očuvanja zdravlja čovjeka.  Svaka gospodarska djelatnost čovjeka na neki način čini štetu prirodi i okolišu, od mehaničkog utjecaja odnosno pripreme terena za izgradnju do emisije raznih štetnih tvari otpadnim komunalnim ili industrijskim vodama pa do ispuštanja štetnih tvari u atmosferu. Koncept održivog razvoja u stvari je složen  pojam temeljen na cilju održivosti razvoja,  odnosno gospodarskog razvoja  kojim se neće ugroziti  priroda i okoliš, a kako bi se osigurala egzistencija budućim naraštajima. Gubitak bioraznolikosti prijetnja je našim prehrambenim sustavima i ugrožava sigurnost opskrbe hranom i našu prehranu.  Bioaktivne tvari mnogih organizama koriste se u medicini. Treba istaknuti i  da više od polovine svjetskog BDP-a ovisi o prirodi (bioraznolikost). Bioraznolikost je ključna i za sigurnost opskrbe hranom u EU-u i svijetu.

Pet je glavnih izravnih uzroka gubitka bioraznolikosti – promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste koje dovode do brzog nestajanja prirode. Tu promjenu vidimo svuda oko nas: na pomorskom dobru i na zelenim površinama uzdižu se betonski blokovi, vrste nestaju pred našim očima, a pred izumiranjem je više vrsta nego ikada prije u povijesti čovječanstva. Samo u zadnjih 40 godina svjetska populacija divljih vrsta zbog ljudskih se aktivnosti smanjila za čak 60 %1, a gotovo tri četvrtine Zemljine površine promijenjeno što direktno utječe i na bioraznolikost.

A  jedno zdravlje  (engl. One Health) svjetska je inicijativa i strategija širenja interdisciplinarne suradnje i komunikacije u okviru zajedničke zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Ili slobodno možemo pojednostaviti i reći da je preduvjet zdravlja čovjeka, zdrav okoliš.

Pomorsko dobro, obalni je pojas mora i najvrijedniji prostora RH. Pomorsko  dobro, opće je i javno dobro te  kao takvo od osobitog interesa i pod osobitom je zaštitom RH. Pomorsko dobro, koristi se pod uvjetima propisanim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06),  a čine ga  unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podmorje te živa i neživa prirodna bogatstva (morski dio).

Prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske  (NN 106/2017) ) more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku i  imaju njezinu osobitu zaštitu.

No,da li se u praksi osobita zaštita u cilju održivog razvoja  i provodi?

Odgovor se može naći u 2. nastavku teksta koji uključuje i osvrtom na izradu elaborata ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO elaborat) kojim bi se trebalo jasno ukazati na moguće štete po prirodu  okoliš kod provedbe projekata.

Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?

Građanska inicijativa Javno Je Dobro, iz koje je potekla stranka JAVNO DOBRO donjela je 14. listopada 2017. svoju ''Deklaraciju o vodama'' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima oko 31 000 djece s invaliditetom.

Gube li naša djeca empatiju i zbog čega? Imamo li krizu empatije?

Djeca čuvaju svoje snove. Oni ih kriju jer je to njihovo najveće blago.

Igre djece i igre odraslih

Iako se definira kao poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, ADHD  nije poremećaj.