Milvana Arko-Pijevac diplomirala je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine te stekla zvanje diplomiranog inženjer biologije, smjer ekologija, a od 1986. godine radi u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Od 1995. do 2008. godine bila je ravnateljica muzeja te osim stručnih poslova radila na organizaciji i menadžmentu svih djelatnosti.
Prof. dr. sc. Ana Domančić Krstulović rođ. 1953. u gradu Hvaru istaknuta je hrvatska flautistica s bogatom koncertnom, pedagoškom i umjetničkom karijerom. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Tinke Muradori, a nastavila školovanje na Visokoj školi za glazbu i umjetnost u Stuttgartu kod K. Schochowa i A. Nicoleta. Doktorat je stekla na Peabody School of Music na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu kao Fulbrightova stipendistica (Britton Johnson). Usavršavala se u Parizu (Alain Marion), SAD-u (Julius Baker), te kod renomiranih profesora poput Andre Jauneta, S. Gazzellonija i Conrada Klemma.
Prof. dr. sc. Lidija Runko-Luttenberg je redovita profesorica u području inženjerstva okoliša na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Radila je u brodograđevnoj industriji na mjestima inženjera projektanta, voditelja prodaje i člana uprave, u komunalnoj tvrtki kao rukovoditelj, te kao pomoćnica ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Autorica je knjige Gospodarenje vodom i otpadom, suurednica i suautorica je knjige Aural Experience and Soundscape Management, te više od 100 znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite okoliša.
Marjana Šešelja Botić rođena je 1971. u Zadru, po nacionalnosti Hrvatica, udana i majka dvoje djece, radi na Sveučilištu u Zadru.
Nakon završetka Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stjecanja titule dipl.oec., upisala je i završila poslijediplomski studij Pomorskog prava i prava mora na pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i stekla titulu mr. sc. iur.
U radnom vijeku ima stručna, predavačka i poduzetnička iskustva.
Područje njenog znanstvenog interesa je pravo mora tako da je jedna od rijetkih hrvatskih znanstvenica čiji je rad o analizi zakonske regulativa eksploatacije ugljikohidrata na moru objavljen u stranim znanstvenim publikacijama (Comparative analysis of legal framework for offshore hydrocarbon exploration and exploitation,u časopisu s međunarodnom recenzijom Il Diritto Marittimo (0012-348X) Anno CXIX, Terza serie (2017)), a u stručnim radovima i aktivističkom djelovanju bavi se problematikom koncesija luka, gospodarenja otpadom, zaštite morskog okoliša i pitanjima kružne ekonomije zasnovanoj na velikoj zapošljivosti i očuvanju resursa.
Marjana Botić je gradska vijećnica u Gradskom vijeću grada Zadra I član Vijeća stranke Javno Dobro.
Arsen Mujagić rođen je 1964. godine u Rijeci, dugi niz godina aktivist je u Malom Lošinju.
Javno piše i bavi se društvenim fenomenima i sveprisutnim devijacijama u društvu.
Član je Vijeća stranke Javno Dobro.
Daleke 2004. godine poslao upit HNB-u – je su li banke četvrta grana vlasti koja je iznad ustavne trodiobi vlasti u Hrvatskoj. Pisao o društvenom problemu kredita u takozvanim „švicarcima“ i anticipirao kasniju povijesnu presudu, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Dobronića.
Vjerojatno, prvi u Hrvatskoj javno problematizirao ustavnost mjera Nacionalnog stožera Civilne zaštite i mjera lokalnih stožera u pandemiji Corona virusa.
Također, ukinuo nezakonitu kategorizaciju jedne marine u Malom Lošinju i koncesiju na pomorskom dobru u Savudriji.
Nije uspio srušiti izmjene i dopune prostornog plana Primorsko-goranske županije kojim je omogućena gradnja golfa na Metaldi, a ni Studiju utjecaja golfa. Primjedbe je, zajedno s njim supotpisala i Zelena akcija.
Aktivno sudjelovao u više javnih savjetovanja zakona i propisa u kojima je ukazivao na neustavnost ili štetu istih.
Prvi je javno upozoravao na nezakonitu građevnu dozvolu za luku Mrtvaška – Mali Lošinj, te aktivno pomaže Ilovčanima u njihovoj izuzetnoj borbi protiv lošeg sustava koji ugrožava opstanak.
Željan Jurlin rođen je 1960. godine u Splitu.
Dragovoljac Domovinskog rata i umirovljeni časnik hrvatske vojske.
Dugi niz godina u politici, u četiri mandata vijećnik u MO Kaštel Sućurac i gradski vijećnik Grada Kaštela u dva mandata. Član Vijeća stranke Javno Dobro.
Dugogodišnji volonter, ekološki i javno društveni aktivist, suosnivač ekološke platforme, odnosno inicijative Javno Je Dobro, kao i član neprofitne udruge Kaštelanski Eko Krizni Stožer (KEKS). Organizator i suorganizator brojnih prosvjeda te pobornik i sudionik raznih društveno aktivističkih pokreta s ciljem borbe protiv kriminala i korupcije, očuvanja pomorskog (općeg) dobra, temeljnih ljudskih prava i sloboda, zaštite vodnih resursa (očuvanje rijeke Cetine i Jadra).
Protivnik frakiranja, vjetroelektrana, nezakonitog postavljanja baznih stanica, suspaljivanja opasnog otpada i smeća u RH, a isto tako i realizacije tzv. Centara za gospodarenje otpadom u RH (Lećevica).
Eleonora Mandić, rođena 20. kolovoza 1973. godine u Osijeku, Hrvatska, ima bogat i raznolik životni i profesionalni put. Udana je i majka dvoje djece, oboje studenata.
Njeno radno iskustvo započinje 20. kolovoza 1991. godine kao vojnikinja pješakinja Zbora narodne garde u Osijeku u koji je stupila kao dragovoljka Domovinskog rata. Bila je pripadnica 3. gardijske brigade Hrvatske vojske na prvoj crti obrane Osijeka te pripadnica 67. bojne Vojne policije. Nakon 22 godine rada u Ministarstvu obrane RH odlazi u mirovinu, te se posvećuje odgoju djece, ali nastavlja se baviti i društvenim aktivnostima i humanitarnim radom.
U Splitu živi posljednjih 25 godina, te je bila višegodišnja vijećnica u Vijeću Gradskog kotara Split 3, gdje se zalagala za rješenje komunalnih problema i podizanje kvalitete života svojih susjeda.
U političkom životu Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita prisutna je već petnaest godina, te ju posebno zanimaju teme: o ratnim veteranima, osoba s invaliditetom i socijalno ugroženih osoba, tako je prepoznatljiva kao žena ratna veteranka i kao posebno socijalno osjetljiva osoba prema ugroženim skupinama.
Eleonora Mandić tajnica je stranke Javno Dobro.
Milica Gašpert rođena je 1958.
Obrazovanje: Visoka poštanska škola, potom Poslijediplomski studij tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu na Fakultetu prometnih znanosti gdje stječe titulu magistre znanosti. Nakon mnogih domaćih i europskih edukacija iz područja zaštite potrošača, kvalitete poštanskih usluga i upravljanja kvalitetom 2012. godine dobila je prestižnu europsku diplomu EOQ - Menadžer kvalitete. Danas umirovljenica.
Predsjednica Udruge za zaštitu životinja, prirode i društva Sretno dvorište iz Sesveta. Predsjednica političke stranke Pokret za životinje čije sjedište je u Zagrebu.
Njeno građansko i političko zalaganje u osnovi je vezano uz zaštitu životinja, ali aktivno podržava i politike koje su vezane uz zaštitu dostojanstva podzastupljenih skupina društva (umirovljenici, djeca, žene, starije i nemoćne osobe), razvoj hrvatske ("zelene" i kružne) poljoprivrede bez koje ćemo postati gladna nacija, očuvanje javnih dobara i prirodnih resursa, posebice pitke vode, za buduće generacije, zaštitu i očuvanje prirode i okoliša te razvoj alternativnih izvora energije koji će biti manje štetni za ljude, prirodu i životinje.
Vladimira Mascarell, dipl.ing.građ. rođena je u 1963. godine u Zagrebu.
Dugi niz godina djeluje kao aktivistica u supetarskoj udruzi ZaNaS i građanskoj inicijativi Javno Je Dobro gdje je aktivistički štitila javno dobro – pitku vodu kao ljudsko pravo, obranu Peruče od štetnih energetskih projekata do zaštite pomorskog dobra od devastacije na terenu, ali i kroz zakonsku regulativu. Predsjednica je stranke Javno Dobro.
Na području Supetra aktivistički je štitila javno dobro, nerazvrstane ceste, bespravne gradnje od tamošnjih privatnih hotela. Također, na njenu inicijativu poništen je natječaj za koncesiju i gradnju plaže Romana u Makarskoj.