Još jedna interesantna priča iz Brela, ovaj put s parcelacijom vodnog dobra, potoka veoma važnog za oborinske vode, dakle javnom vodnom dobru sa općim dobrom (vodom) dolazi u fokus javnosti.
Zašto su Hrvatske šume i Republika Hrvatska ''otkinule'' dio velike i veoma važne šume na Osejavi u Makarskoj da bi napravili omanju parcelu i promijenili vlasnika?
Odgovor nije kompliciran, naime tvrtka Olma projekt d.o.o. predala je zahtjev i dobila lokacijsku dozvolu u kojoj je jasno naznačila želju spajanja dviju svojih parcela preko državne šume na Osejavi zbog izgradnje mega hotela koji se treba protezati i preko njihovog i preko šume, odnosno vlasništva Republike Hrvatske. Svoju jasnu želju naznačila je u Idejnom projektu i prijedlogu područja zahvata zamišljene investicije. Zahtjev je predan i katastru.
Unatoč svim otkrićima o protuzakonitim radnjama nezakonitog načelnika Marina Čavića on šalje bagere na plažu Pisak koji su raskopali i struju u plaži.
Kad je vijećnik Dokoza došao sve slikati, bager i kamion Komunalnog poduzeća brzo su napustili ''poprište'' i ostavili rupu s vidljivim kablovima.
Ministarstvo i inspekcija sve štiti. Imamo dokaze, tvrde iz Udruge Seline.
A teško im je i ne vjerovati jer se čak ni Ministarstvo pomorstva uz inspekcije na pomorskom dobru ne oglašava, pa pitamo:
Ministre Butkoviću kad mislite zaštiti pomorsko dobro u Naturi 2000 u Selinama? Zašto dozvoljavate da općinski načelnik konstantno pokušava napraviti cestu preko zaštićene plaže?
Cesta je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se ne može graditi do ''buže'', a da se dalje ne zna kud će se i kad će se. Stoga tvrdnja Hrvatskih cesta da imaju neke građevinske dozvole, dok su druge, kako to oni tvrde, „u izradi” ne zadovoljava uvjete za početak gradnje, ni na dijelu s dozvoloma, ni na onom bez, a Hrvatske ceste započeli su već na oba, što je očigledno kršenje zakona.
Uvažavajući svekoliku kaštelansku javnost koja se protivi devastaciji Kozjaka i Kaštela, podsjećam kako je osam vijećnika gradskog vijeća Grada Kaštela, sukladno Poslovniku o radu Gradskog vijeća (Članak 75. / sl. gl. 13/21 ), predalo zahtjev za sazivanjem Tematske sjednice na dan 17. veljače 2025. g., a maksimalni vremenski rok za održavanjem iste je 60 dana.
U Zadru vrije zbog potoka Vruljica, smještenog u samom centru Zadra, kod marine Vruljica.
Privatni investitor sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli i čak mišljenjem Hrvatskih voda danima uznemirava građane jer u potok i u obližnju marinu dospijevaju velike količine blata sa gradilišta.
Sutra, u subotu 1. veljače 2025. u 10:00 sati najavljen je prosvjed građana u parku Vruljica.
Prije nekoliko godina, 2019. godine zatvoreno je odlagalište u Komiži odlukom donesenom na temelju ''Dinamike zatvaranja odlagališta''. Tada je Ministarstvo energetike i okoliša vodio ministar Tomislav Čorić, danas zbrinut u Hrvatskoj narodnoj banci. Četiri godine nakon Čorićevih katastrofalnih izmjena Zakona o gospodarenju otpadom i ''Dinamike'' 2019. na temelju mnogobrojnih ustavnih tužbi Ustavni sud je poništio obvezu prihvaćanja tuđeg otpada propisanu tom ''Dinamikom''.
Gradski vijećnik Željan Jurlin iz stranke Javno Dobro podnio je zahtjev za uvrštenjem ''točke'' na dnevni red prve sljedeće sjednice Gradskog vijeća
U subotu, 25.1.2025. smo u Splitu imali priliku upoznati se s entuzijazmom šjor Šime Šparoge prema jednoj naoko neuglednoj, skromnoj biljčici koja nam osigurava nebrojene nutritivne dobrobiti, a traži vrlo malo.
Općina Starigrad - Udruga Seline, poznata po svojem aktivizmu i zalaganju za razvoj lokalne zajednice, suočava se s ozbiljnim pritiscima i opstrukcijama od strane općinskih vlasti.
Gradsko vijeće Grada Kaštela na 24. sjednici održanoj 16. prosinca 2024. donijelo je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za članove vijeća Mjesnog odbora Kaštel Sućurac.
Na poticaj stranke Javno Dobro jedna trećina i to opozicijskih vijećnika iz redova SDP-a, Akcije mladih, HSLS-a te vijećnika s nezavisne liste Maria Frankovića je zatražila sazivanje sjednice Gradskog vijeća
Gradi se pogon za preradu litijevih sirovina u Gospiću - a za rizičnu kemijsku industriju građane Gospića se apsolutno ništa nije pitalo, a one koji se usude govoriti se proganja i omalovažava, pa čak su upućivane prijetnje.