Uvažavajući svekoliku kaštelansku javnost koja se protivi devastaciji Kozjaka i Kaštela, podsjećam kako je osam vijećnika gradskog vijeća Grada Kaštela, sukladno Poslovniku o radu Gradskog vijeća (Članak 75. / sl. gl. 13/21 ), predalo zahtjev za sazivanjem Tematske sjednice na dan 17. veljače 2025. g., a maksimalni vremenski rok za održavanjem iste je 60 dana.
U Zadru vrije zbog potoka Vruljica, smještenog u samom centru Zadra, kod marine Vruljica.
Privatni investitor sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli i čak mišljenjem Hrvatskih voda danima uznemirava građane jer u potok i u obližnju marinu dospijevaju velike količine blata sa gradilišta.
Sutra, u subotu 1. veljače 2025. u 10:00 sati najavljen je prosvjed građana u parku Vruljica.
Prije nekoliko godina, 2019. godine zatvoreno je odlagalište u Komiži odlukom donesenom na temelju ''Dinamike zatvaranja odlagališta''. Tada je Ministarstvo energetike i okoliša vodio ministar Tomislav Čorić, danas zbrinut u Hrvatskoj narodnoj banci. Četiri godine nakon Čorićevih katastrofalnih izmjena Zakona o gospodarenju otpadom i ''Dinamike'' 2019. na temelju mnogobrojnih ustavnih tužbi Ustavni sud je poništio obvezu prihvaćanja tuđeg otpada propisanu tom ''Dinamikom''.
Očigledno je kako odluka Ustavnog suda kojim je poništena Čorićeva samovolja i pokušaj prijevare Europske komisije prikazom smanjivanja količine komunalnog otpada kroz smanjivanje broja odlagališta nikog u Gradu Visu i općini Komiži nije potaklo da nađu neka druga rješenja. Stoga se otpad sa cijelog otoka Visa još uvijek dovozi na odlagalište Velington na sjeveroistoku otoka koje je tada ostalo otvoreno jer je bilo manje loše od komiškog, a ne zato što je zadovoljilo propisano.
Tako je u kolovozu 2024. planulo odlagalište Velington koje se danima gasilo. Sanacija odlagališta nije izvedena, ali ni požar propisno ugašen. Sve toliko loše izvedeno da su Višani mjesecima živjeli u dimu.
Gradska uprava ništa nije poduzela po pitanju ozbiljne sanacije Velingtona nakon požara, a možda se dubinski požar nije ni ugasio. Pa tako danas, 29. siječnja 2025. ponovno gori. Nadležni samo zatrpavaju kamenjem i zemljom, no na nekoliko mjesta sukljaju tanki dimovi probijajući slojeve smeća. Smrad je neizdrživ. Ovisno o vjetru dim dolazi skoro do svih mjesta na otoku.
Godinu dana se plastika nije odvozila s otoka i usprkos razvrstavanju sve završi na istom mjestu.
Vodovod Vis čisti septičke jame i fekalije istresa na Velingtonu.
Očigledno je da se nadležnima ne žuri makar se otok guši u vrlo opasnog dima.
Gradski vijećnik Željan Jurlin iz stranke Javno Dobro podnio je zahtjev za uvrštenjem ''točke'' na dnevni red prve sljedeće sjednice Gradskog vijeća
U subotu, 25.1.2025. smo u Splitu imali priliku upoznati se s entuzijazmom šjor Šime Šparoge prema jednoj naoko neuglednoj, skromnoj biljčici koja nam osigurava nebrojene nutritivne dobrobiti, a traži vrlo malo.
Općina Starigrad - Udruga Seline, poznata po svojem aktivizmu i zalaganju za razvoj lokalne zajednice, suočava se s ozbiljnim pritiscima i opstrukcijama od strane općinskih vlasti.
Gradsko vijeće Grada Kaštela na 24. sjednici održanoj 16. prosinca 2024. donijelo je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za članove vijeća Mjesnog odbora Kaštel Sućurac.
Najprije kratka povijest
Pretpostavljamo da je svima poznato da je stadion Kantrida, nekad Borgomarina, nastao pred više od 100 godina na zaravni nekadašnjeg kamenoloma gdje je ondašnja zajednica iskoristila tako nastali prostor da smjesti nogometni stadion, sporta koji je tek trebao dobiti popularnost.
To je bio početak stadiona koji je imao posebnu ljepotu upravo zbog svojeg smještaja između visokih stijena nekadašnjeg kamenoloma i blizine mora koje je nekad bilo neposredno uz južne tribine, odnosno cestu i plažu koja se tamo nalazila. Vjerojatno će se oni stariji sjetiti kako je to izgledalo prije nego su izbetonirane sjeverne tribine i uređene stijene s kojih se u prvo vrijeme znao otkotrljati pokoji kamen. (više o povijesti stadiona https://artkvart.hr/vjecna-kantrida/)
Tu idiličnu sliku je 70-tih godina brutalno uništila izgradnja pomoćnog stadiona, što je bila prilično mutna priča upitne legalnosti gdje su se grad Rijeka i NK Rijeka uzajamno optuživali i prali ruke od te svinjarije iako je teško vjerovati da nisu oba aktera u tome sudjelovali. Tom prilikom je zatrpana prva plaža zapadno od industrije koja je zauzimala cijelu riječku obalu na kojoj su se Riječani mogli kupati.
To je bila plaža koja je prirodno nastala nakon prestanka iskorištavanja kamenoloma, i kao sve plaže nastale prirodnim putem, nije zahtijevala nikakvo održavanje i ono što se danas naziva dohranom. Dohrana, za one koji neznaju, je dodavanje šljunka nakon što more odnese dio plaže i u biti predstavlja stalnu devastaciju, no važnije, rentu za dobavljače šljunka što sve uredno plaćaju građani.
Eto, to je sad ono što s manjim promjenama imamo danas, stari stadion s atletskom stazom, pomoćni stadion na nasipanom dijelu, nekakav općenamjenski objekt, parkiralište i pošljunčana površina kao nedefinirana parkirališna površina.
O prometu u mirovanju i prometu u dolasku i odlasku s utakmice
A sada novi stadion i ostalo
Dakle, kao prvo treba se podsjetiti da novi stadion nije samo stadion već po projektu tu imamo prateće sadržaje stadiona, nebodere i hotel nezanemarivih gabarita. Ukratko prilično sadržajno opterećenje za skučeni prostor stadiona i neposredno uz stadion, prostorno i pogotovo prometno.
Za ovaj tekst možemo se prvenstveno fokusirati na promet, i zato eto o prometu:
Ovdje je možda dobro se podsjetiti kako je izgledalo kad su se na Kantridi odvijale prvenstvene utakmice, pogotovo one gdje su gostovali važni klubovi iz Hrvatske i nekada iz cijele Jugoslavije. To je kao prvo bilo vrijeme kad je bilo neusporedivo manje vozila nego danas, a tada i uz takav reducirani vozni park sve ulice i uličice na Kantridi bile su pune parkiranih automobila, a dio je zapunjavao pločnike čak sve do dječje bolnice što je kilometar daleko od stadiona. To dok je trajala utakmica, a prije i nakon utakmice imali smo prilični prometni čep.
Idemo sad malo s brojkama:
Prema dostupnim podacima planiran je stadion za 30.000 gledatelja što je ujedno navodni maksimum posjećenosti starog stadiona na Kantridi te kojom prilikom je stajanje bilo stvarno stajanje. Ovdje se logično najprije treba pozabaviti brojem parkirališnih mjesta koji nije zanemariv.
Obzirom da takav izračun je nažalost podložan urbanističkim pogodovanjima možemo iskoristiti normative iz kolijevke nogometa, Engleske - vidi sliku u prilogu.
Prema prvom normativu se zahtjeva 1 parkirno mjesto za svaka 4 gledatelja (schelbycountytn) ili po drugom normativu (SportsArena), još zahtjevnije propisuje se 1 parkirno mjesto na svaka 3 posjetitelja.
Vratimo se s tim podacima u Rijeku na stadion za 30.000 gledatelja, kako ga reklamiraju:
Normativi koji propisuju minimalne brojeve parkirališnih mjesta što bi u slučaju primjene blažeg normativa od 1 pm. na 4 gledatelja iznosilo 7.500 parkirališnih mjesta za predviđenih 30.000 gledatelja.
Da bi taj broj bio razumljiviji možemo to pretvoriti u m2 gdje u vrlo skromnom dimenzioniranju jedno parkirno mjesto s djelom ceste je po današnjim normativima 2,5/5,0+3,0 m, odnosno 20 m2. To sve za širinu od 2,5 m za koju svi znamo da je nedovoljna za današnja metastazirana vozila.
Kad tu površinu pomnožimo s brojem parkirališta dobijemo 150.000 m2 (slovima stopedesettisuća m2) što iznosi površini od približno 380/400 m odnosno skoro 32 nogometna igrališta.
To naravno nije sve jer tu trebaju postojati posebna parkirališta za vozila klubova, automobile i autobuse, za suce, posebna čuvana parkirališta za VIP goste, koja variraju obzirom na kategoriju igrališta, te parkirališta za razne službe koje su prisutne na utakmicama. Ovdje sigurno nećemo pretjerati ako ustvrdimo da možemo slobodno pridodati i 33. nogometno igralište.
Jasno da je ova računica vrlo reducirana i pretpostavlja da imamo na raspolaganju ogromnu ravnu nesmetanu površinu kao što nisu uračunate razne komunikacije između parkirališnih polja kao niti ikakve pješačke staze ili, nedajbože, ikakvo zelenilo.
Stvar se dodatno pogoršava ako sva ta vozila kanimo smjestiti u višekatnu garažu gdje neminovno imamo još i stupove kao i pristupne rampe za razne nivoe.
Moguće da bi se oni planirani neboderi mogli preprojektirati u jednu veliku zgradu i zadovoljiti te potrebe, no onda, ajme, nemamo luksuzne stanove, a prema kazanju investitora onda ukupna investicija pada u vodu, odnosno more.
Ovo se odnosi na promet u mirovanju, no što je s prometom u dolasku i odlasku s utakmice?
Za one koji ne poznaju grad Rijeku treba objasniti da jedini pristup kompleksu stadiona je moguć isključivo s Istarske ulice koja se dalje preimenuje u Liburnijsku ulicu. To je ujedno glavna gradska ulica koja povezuje Rijeku i Opatiju i koja od raskršća s Pulskom ulicom prema zapadu ima samo dvije trake dok od istog raskršća prema istoku ima 4 trake s tim da su srednje trake poddimenzionirane i zbog toga ne smiju ih koristiti veća vozila kao što su autobusi i kamioni.
Nadalje, pristup do tih ulica s obilaznice u istočnom dijelu spada u dodatak enigmatskom časopisu, dok sa zapadnog dijela koristi se čvor Matulji, koji je prilična kolekcija kružnih tokova, i dalje Ljubljanskom cestom dolazimo do spomenute Istarske ulice. Rekli bi nije problem jer danas svi imamo GPS na mobitelima i u mnogim automobilima.
Nije problem osim što protočnost tih ulica teško će progutati tu navalu vozila koja u nešto dužem vremenu dolaze do stadiona, no koja u kratkom vremenu napuštaju stadion. Dakle i više nego logično je očekivati enormne gužve i zastoje što će sigurno razveseliti one nesretnike koji nemaju veze s nogometom i koji su slučajno u to vrijeme naumili proći kraj stadiona. Naravno, tko im je kriv što ne prate nogomet.
Kao u onim reklamama, to nije sve, u paketu besplatno dolazi i set noževa. Možda baš ne noževa, iako ima i toga u Grčkoj, no zato imamo druge alatke kao i neizostavnu pirotehniku koja je prečesti dio nogometnog folklora.
Dakle noževi, odnosno pirotehnika. Svi znamo da se navijači poprilično razlikuju od publike koja pohodi koncerte klasične glazbe i utoliko dolazak navijača je u pravilu praćeno posebnim sigurnosnim mjerama gdje imamo policijsku pratnju i često mjesta gdje policija zaustavlja navijače, blokade, i vrši prigodne pretrese. Imamo tu i nerijetko huliganske ispade koji su nemali problem pogotovo u sustavu malih uskih uličica kakvih imamo u neposrednoj blizini stadiona.
Kako će izgledati promet kod tih praćenih kolona? Da li će se tada zatvarati promet? Što u slučaju huliganskih ekscesa? Što s onim ljudima, odnosno porodicama, koje su odlučili doći na kupanje u tu toplu ugodnu nedjelju? Gdje će oni parkirati svoja vozila?
Ima ovdje puno prometnih pitanja i nepoznanica i bilo bi zanimljivo vidjeti prometnu studiju koja je trebala biti rađena uz prezentirani projekt te vidjeti koji su normativi u tom projektu implementirani. Vjerojatno ona norma koja kaže da u slučaju da se ne mogu zadovoljiti parkirališne potrebe moguće je koristiti druga dostupna parkirališta. Koja?
Na kraju vjerujemo da je prilično jasno što sve ne valja u predloženom projektu što se prometa tiče, a očigledno da ništa ne valja.
Na poticaj stranke Javno Dobro jedna trećina i to opozicijskih vijećnika iz redova SDP-a, Akcije mladih, HSLS-a te vijećnika s nezavisne liste Maria Frankovića je zatražila sazivanje sjednice Gradskog vijeća
Gradi se pogon za preradu litijevih sirovina u Gospiću - a za rizičnu kemijsku industriju građane Gospića se apsolutno ništa nije pitalo, a one koji se usude govoriti se proganja i omalovažava, pa čak su upućivane prijetnje.