Zašto su Hrvatske šume i Republika Hrvatska ''otkinule'' dio velike i veoma važne šume na Osejavi u Makarskoj da bi napravili omanju parcelu i promijenili vlasnika?
Odgovor nije kompliciran, naime tvrtka Olma projekt d.o.o. predala je zahtjev i dobila lokacijsku dozvolu u kojoj je jasno naznačila želju spajanja dviju svojih parcela preko državne šume na Osejavi zbog izgradnje mega hotela koji se treba protezati i preko njihovog i preko šume, odnosno vlasništva Republike Hrvatske. Svoju jasnu želju naznačila je u Idejnom projektu i prijedlogu područja zahvata zamišljene investicije. Zahtjev je predan i katastru.
Kad nemaš zemljište ali bi gradio i investirao onda bi uobičajen postupak bio da prvo kupiš parcelu pa tek onda kreneš u ishođenje dozvola za gradnju pomislio bi svatko, no izgleda da postupak u Hrvatskoj nije takav. Pa ćemo skratiti i objasniti svima kako mogu do državnih zemljišta, bilo da su građevinska ili šumska, javno dobro ili čak pomorsko dobro.
Prvo je bitno da ni u kom slučaju svoj veliki, mega projekt ni slučajno ne nazovete pravim imenom već REKONSTRUKCIJOM nekog postojećeg, makar to bila neka prizemna potleušica, a vi namjeravate graditi neboder. Ili uljara, a vi bi gradili hotel s bazenom. To pravilo vrijedi od kada su Ministarstvom graditeljstva zavladali pravnici koji su redefinirali uobičajene arhitektonsko graditeljske pojmove, još od doba vladavine Anke Mrak Taritaš.
Slijedeće pravilo je da se naprosto raširite na svoje, na tuđe, na nebitno čije posebno ako je javno dobro jer time postajete ''veliki investitor''. Nakon čega obrazložite da je vaša investicija od velikoh interesa za državu, grad i županiju jer je vaša planirana zarada time postala enormna, bilo to istina ili ne, svejedno. Potom krenete nabrajati razne benefite za zajednicu, veliko zapošljavanje napr. makar nema domaće raspoložive radne snage ni za omanji restoran, a kamoli mega hotel. Preskočite dakle, onih petstotinjak radnika-pečalbara s raznih strana svijeta, a najviše preskočite navesti gdje će oni biti smješteni u gradu u kojem ljeti nema dovoljno mjesta ni za domaće.
Pa kad imate sve elemente predate zahtjev za izdavanjem Lokacijske dozvole i najednom katastar odcjepi na vaš zahtjev upravo taj komad šume koji vama treba. Hrvastke šume koje se zadnjih mjeseci upisuju i na pašnjake i na polja bez ikakvih problema odustanu od statusa i gospodarenja evidentno šumskim područjem, Ministarstvo graditeljstva i državne imovine brže bolje upiše taj komad u svoje vlasništvo bez uprave Hrvatskih šuma.
I sve se to već dogodilo na tom komadiću Osejave ''između'', no moramo se pitati, kao i zatražiti objašnjenje od Državne geodetske uprave (DGU):
Kako je tvrtka Olma projekt d.o.o. zadovoljila PRAVNI INTERES za parcelaciju šume na Osejavi k.č. 5278/1?
Jel' parcelirati državno vlasništvo, javno dobro, bilo to šuma, vodno dobro ili pomorsko dobro moguće svakom građaninu? Pa ako je, da zatražimo još takvih parcelacija gdje god postoji javno dobro?
Jel možda Grad Makarska bio suglasan s tom parcelacijom ili Hrvatske šume ili možda Bačićevo ministarstvo?
Tko je dakle, odobrio da se šuma na Osejavi na kč.br. 5278/1, gospodarska jedinica Baščanski gaj, odsjek 38a, kojim gospodare Hrvatske šume, Šumarija Makarska i Republike Hrvatska parcelira na zahtjev privatnog poduzeća Olma projekt d.o.o.?
k.č. 5278/7 je u danas u katastru posebna čestica, izdvojena iz šume na Osejavi k.č. 5278/1