Milvana Arko-Pijevac diplomirala je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine te stekla zvanje diplomiranog inženjer biologije, smjer ekologija. Radni vijek provela je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka gdje je od 1995. do 2008. bila ravnateljica muzeja te osim stručnih poslova radila na organizaciji i menadžmentu svih djelatnosti. Od 2019. godine imenovana je sudskim vještakom za zaštitu prirode I okoliša, morski ekosustavi.
Još danas, 23. ožujka do ponoći možete slati primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za Marinu Cavtat. Prof.Dr.sc./PHD Profesor Lidija Runko Luttenberger ljubaznošću nam je ustupila svoje mišljenje i primjedbe koje objavljujemo u ovom članku.
Featured
Na zatvorenoj sjednici Vlade RH, izvještava HINA 17. veljače 2026. Anamariji Matak povučeno je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za procjenu utjecaja na okoliš. Izgledalo je kao da je završila era ''carice'' okolišnih dozvola, no tog istog dana, valjda prije ostavke, Anamarija Matak potpisala je odluku da se Ministarstvo zaštite okoliša odriče nadležnosti za provođenje postupka javne rasprave Studije utjecaja na okoliš za ''Marinu Cavtat'', dijela strateškog projekta odlukom Vlade RH iz 2022. godine te prebacuje nadležnost na Dubrovačko-neretvansku županiju!
Otvorena je javna rasprava na Studiju utjecaja na okoliš do 23. ožujka 2026. Sudjelovati možemo svi, pa tako svaka vaša primjedba poslana e-mailom vrijedi jednako kao i ona dostavljena poštom. Stoga sudjelujte u što većem broju, a hodogram ćemo objasniti u ovom članku kao i dati primjere primjedbi.
Video sadrži stručno predavanje prof. dr. sc. Lidije Runko Luttenberger. DATUM ODRŽAVANJA: 8. prosinca 2025. LOKACIJA: Gradska vijećnica Grada Crikvenice ORGANIZATOR: Društvo za unapređenje i poljepšavanje grada Crikvenice i okolice 1898. Od 48:30 minute o integralnim prostornim planovima mora što je veoma aktualna tema u kontekstu prijedloga novih Bačićevih zakona o pljački hrvatskih prostora, posebno mora kao i suprotnosti tih zakona s Direktivom 2024/89.
Poštovana ministrice Vučković, u prilogu ovog e-maila dostavljamo vam Otvoreno pismo ''Moby Drea mora hitno ća, a nije smija ni uć!''
Na Wikipedijinim stranicama kompanije Moby Lines uz kratku povijest kompanije objavljeno je i stanje njihove flote. Pod rubrikom ''Bivša flota'' (''Former fleet''), na zadnjem mjestu nalazi se vrlo jasna informacija o njihovom brodu: Moby Drea (2003.-2025.) Prodano u staro željezo 2025. godine. (Sold for scrap in 2025)
Pravilno osmišljen i učinkovito proveden morski prostorni plan može poboljšati upravljanje obalnim područjem i morima, posebno zato što su problemi u morskom području povezani s okolišem često posljedica aktivnosti koje se odvijaju na kopnu, a isto vrijedi i obrnuto. Prema Barcelonskoj konvenciji, države Mediterana imaju obveze u pogledu integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM – Integrated Coastal Zone Management).
U općoj predizbornoj euforiji iskrsla je kao glavna tema gradnje stadiona u svim većim gradovima. Zapravo nevjerojatna količina kandidata na lokalnim izborima, a neki pomazanici potpomognuti čak i državom, obećavali su gradnju svega, od mostova, cesta, stanova, domova za umirovljenike, vrtiće, škole i, kao najveću divotu nogometne stadione.
Različiti sektori vrše sve veći pritisak na resurse i potencijale Jadranskog mora i hrvatske obale, od proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, pomorskog prometa, nautičkog turizma i turizma općenito, akvakulture, ribarstva, zaštite okoliša, zdravlja, te zahtjeva lokalnih zajednica i njihovih stanovnika.
Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.
Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.
Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.
Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?