Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.
Osvrt na izradu elaborata ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prirodno-geografska obilježja obale mora ima veliko značenje kao čimbenik sveukupnog razvoja države. Ukupna duljina obale hrvatskog dijela Jadrana s otocima, pomorsko je dobro i iznosi 6.278 km. S obzirom na valorizaciju pomorskog dobra kao visoko vrijednog dijela obale pogodnog za razvoj mnogih gospodarskih grana od primarnih do tercijarnih djelatnosti, Jadranska je obala izrazito podložna litoralizaciji.
S ciljem održivog razvoja zakonom je definirana i šteta na pomorskom dobru koja podrazumijeva svaku devastaciju, onečišćenje ili uništenje obale i podmorja odnosno mora i biljnog i životinjskog svijeta u moru i na morskoj obali, te svako nagrđenje ili uništenje krajolika, kao i uništavanje izvornog izgleda i strukture mora i morske obale te devastacija eko-sustava koje ima značenje protupravnog prekidanja biološkog ciklusa koji bi, da nije prekinut, rezultirao rastom, razvojem I umnažanjem prirodnog bogatstva kao općeg dobra (ekološka šteta).
Stoga je u cilju održivog razvoja, a prema Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN¸61/2014) za projekte gradnje na pomorskom dobru, a koji uključuju nasipavanja obalnog ruba većeg od 50 m (npr. izgradnja novih plaža nasipavanjem, proširenja plaža te rekonstrukcija luka i lučica, hotela I dr.) potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO elaborat).
OPUO elaborat u samoj proceduri izrade projekata ključni je dokument na temlju kojeg se ishode sve potrebne dozvole za provedbu odnosno gradnju na pomorskom dobru. No, u samoj proceduri i izradi OPUO elaborate 4 su bitna nedostataka koja dovode ili mogu dovesti do štete po okoliš i prirodu:
- U izradi OPUO elaborata koriste se opći podaci za prirodu i okoliš bez pregleda mikrolokacije, a često se puta iznose i netočni podaci
U više izrađenih OPUO elaborata za projekte nasipavanja pomorskog dobra korišteni su opći podaci šireg područje,a ne podaci za mikrolokaciju gdje se provodi zahvat. Stoga su u elaboratima iznešeni netočni podaci prirodnih i kulturnih vrijednosti te su kod realizacije projekta napravljene štete po prirodu i okoliš kao što je npr. zatrpavanje i uništavanje naselja zaštićenih vrsta: plemenite periske, (Pinna nobilis), morske cvjetnice, posidonije (Posidonia oceanica) i smeđih algi roda Cystoseira.
Osim toga u elaboratima se određuje i granulacija materijala za nasipavanje s klasifikacijom granulata od 0-500 kg, bez % udjela čestica npr. zemlje čija je masa ≥ 0,067 kg te se kod izvođenja radova nasipava s većinskim udjelom zemlje, a ponekad i otpadnim građevinskim materijalom. Kod nasipanja neprikladnim materijalom s većim udjelom zemlje, sitne čestice zemlje prenose se kroz morski stupac i istalože na širem akvatoriju, prekriju morsko dno i mnoge biljne i životinjske organizme koje ugibaju zbog začepljenja dišnih organa, nemogućnosti prehrane i procesa fotosinteze. Upravo su obalna kamenita dna prekrivena algama važna staništa za razmnožavanje i prehranu većine morskih vrsta, pa i onih gospodarski važnih. Uništavanjem tih staništa smanjuje se ukupna bioraznolikost , a posljedično negativno utječe i na gospodarstvo (posebno ribarstvo). Treba napomenuti da su obalna kamenita dna s morskim algama i cvjetnicama u postotku najmanje zatupljejna dna u Jadranskom moru. Dodatno, bez pregleda stanja mikrologacije i krive procjene prirodnih obilježja događaju se i uništavanja naselja strogo zaštićenih vrsta koje preferiraju upravo obalna plitka staništa (plemenita periska Pinna nobilis, posidonija Posidonia oceanica). No, događaju se i ozbiljni propusti procjena stanja prirode gdje se u tekstualnom dijelu OPUO elaborata navodi da nema zaštićenih vrsta, a u samom grafičkom prilogu se jasno vidi suprotno. Danas je opstanak plemenite periske pod velikim upitnikom, no to je školjkaš koji se hrani filtriranjem morske vode i pročišćava sam vodeni stupac te djeluje kao prirodni filtrator i u jednom danu ovisno o veličini profiltritra i do 2000 m3 morske vode te je bitan čimbenik u mreži hranidbenih lanaca obalnih morskih ekosustava. Posidonija, Posidonia oceanica je najvažnija i najrasprostranjenija morska cvjetnica u Jadranskom moru, te je uključena kao i druge morske cvjetnice u biogena staništa. Endemska je vrsta Sredozemnog mora, a njezine livade se smatraju najvažnijim staništima u obalnom području. Zahvaljujući svojoj kompleksnosti, ovo stanište, do dubina od 35 m, vrlo je važno za mnoge vrste beskralješnjaka i riba, uključujući komercijalne. Budući je njeno stanište u području uz obalu na pomorskom dobru pod raznim je ljudskim utjecajima te je kao zaštitna mjera upravo važna procjena stvarnog stanja zajednica kod izrade elaborata, a u cilju provedbe mjera zaštite zbog očuvanja staništa i vrsta. Korištenje općih podataka u izradi elaborata u mnogim je slučajevima dovelo do štete po prirodu (uništavanjem vrijednih staništa i naselja zaštićenih vrsta) što je prema zakonskoj regulativi, ovisno o težini, prekršajno ili kazneno djelo(Slika 1,2,3,4,5 i 6).
- Investitor radova odabire izrađivača OPUO elaborata.
Zakonskom regulativom dozvoljeno je da Investitor projekta odabire izrađivača OPUO elaborata, pa je moguće da je korištenje općih podataka bez provjere stanja mikrolokacije način pogodovanja Investitoru u smislu neisticanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, a kako bi se izbjegla izrada zahtjevnije studije utjecaja na okoliš ili izbjegle mjere zaštite ako se na području realizacije projekta nalaze zaštićene vrste. Treba napomenuti da mjere zaštite zaštićenih vrsta na području realizacije zahvata financijski predstavljaju neznatan iznos u odnosu na cjelokupan projekt.
- Netransparentna provedba javne rasprave
U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zainteresirana javnost može sudjelovati putem javne rasprave koja se provodi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine, broj 80/14) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjimazaštite okoliša („Narodne novine“, broj 64/08) u trajanju od mjesec dana na web stranama Ministartva gospodarstva i održivog razvoja.
No, činjenica je da zainteresirana javnost, odnosno građani i ostala javnost u području gdje se zahvat provodi nisu na pravi način, a niti pravovremeno obaviješteni, o javnom uvidu u projekte, a niti o javnoj raspravi na stranama nadležnog Ministarstva. Na lokalnim razinama, uglavnom nema predstavljanja projekata niti ikakvih obavijesti o početku i trajanju javnog uvida u projekt. S obzirom da zainteresirana javnost u lokalnoj zajednici, u većini slučajeva, nije pravovremeno i na pravi način obaviještena o vremenu trajanja javne rasprave nema primjedbi te Ministarstvo temeljem zahtjeva investitora i izrađenih elaborata izdaje Rješenje da ne treba izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Slijedom Rješenja Ministarstva dobiju se sve ostale dozvole za početak realizacije projekta.
- Prijave štete po prirodu i okoliš nadležnim inspekcijskim službama
Iako se osnovom Rješenja nadležnog Ministarstva dobiju sve dozvole za početak realizacije projekta, sve uočene nepravilnosti kod izvođenja radova od neprimjerenog osiguravanja gradilišta ili informacija o izvođenju radova do mogućih naknadnih šteta po prirodu i okoliš tijekom izvođenja radova (nasipavanja neprikladnim materijlom, uništavanja naselja zaštićenih vrsta) mogu se prijaviti odgovornim službama ili direktno prijaviti Državnom inspektoratu. Osnovom Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/2018), inspekcijeske službe mogu izvršiti nadzor po zaprimljenoj prijavi u kojima su navedeni podaci o prijavitelju, a kojima se ukazuje na postupanja protivno propisima. Inspekcijske službe dužne su obavijestiti prijavitelja o provedenom nadzoru. No, događa se da inspekcijske službe po jasno izrečenoj prijavi i ukazivanju na uništavanje zaštićenih vrsta izvjeste prijavitelja o urednoj dokumentaciji. Naime, u ključnom dokumentu, OPUO elaboratu koriste se opći i aproksimativni podaci o biološkoj osnovi (bioportal- opći informacijski sustav zaštite prirode), a ne stvarno stanje na lokaciji provedbe projekta te se dogodi da izrađivači elaborata previde da su staništa pjeskovito-muljevitih dna uz dotok kopnenih voda pogodna za naseljavanje npr. periske, zakonom zaštićene vrste. Inspektori rada pri provedbi nadzora imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji se odnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti. Kako je dokumentacija uredna, nema sumnje u neke nezakonitosti te sukladno nadzoru dokumentacije, a ne stanja na terenu izostane poduzimanje mjera zaštite zaštićene vrste.
Zaključno
More i jadranska obala najveće su hrvatsko nacionalno bogatstvo i stoga se moraju štititi i kontrolirati. Izgradnja luka i industrijskih objekata na moru, neodgovarajuća gradnja, izravno ispuštanje otpadnih voda, narušavanje kvalitete obalnog područja i prirodnih ljepota te gubitak identiteta čestim promjenama prostornih planova bez jasne vizije razvoja turizma, uzroci su i negativni čimbenici ugrožavanja mora i obale (pomorsko dobro). Bitno je napomenuti da bi u cilju održivog razvoja planovi razvoja i projekti izgradnje trebali biti u skladu s prihvaćenim ekološkim standardima.
Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.
Povezani članci: Održivi razvoj, pomorsko dobro i zaštita prirode i okoliša - dio 1. Uvod
Autorica tekstova: Milvana Arko Pijevac
Literatura:
Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-Matočec S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D., Peternel H., Petricioli D., Tklačec S. 2005. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. - 2004.), Drypis, 1
Bakran-Petricioli T. (2016): Morska staništa: Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 1-161
Cozzi, S., Degobbis, D., Djakovac, T., Fonda Umani, S., Giani, M., Solidoro, C. 2012. Recent changes in the marine ecosystems of the northern Adriatic Sea. Estuarine, Coastal and Shelf Science 115, 1-13
Prado, P., Caiola, N. & Ibáñez, C. Habitat use by a large population of Pinna nobilis in shallow waters. Sci. Mar.78, 555–565 (2014).
Trigos, S., García-March, J. R., Vicente, N., Tena, J. & Torres, J. Utilization of muddy detritus as organic matter source by the fan mussel Pinna nobilis. Mediterr. Mar. Sci.15, 667–674 (2014).
PAP/RAC (2012.): Analysis of the Croatian legal framework in relation to the provisions of the Protocol on ICZM in the Mediterranean
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine 30/09
Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017)
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, Narodne novine 64/08
Uredba o odgovornosti za štete u okolišu, Narodne novine 31/17, 50/20
Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN¸61/2014)
Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/2018)
Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06
Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18
Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19, 127/19
Mrežni izvori podataka
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis. www.bioportal.hr/gis/ (Pristupljeno 1.3.2022)
Institut za oceanografiju i ribarstvo. Baza podataka I pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. http://baltazar.izor.hr/azopub/bobazi (Pristupljeno 5.3.2022)
Rekonstrukcija luka otvorenih za javni promet Perčin i Jadranovo. OPUO elaborat https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20OPUO/2017/elaborat_zastite_okolisa_383.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)
Uređenje plaže i prometnice u Jadranovu na području Grada Crikvenice. OPUO elaborate. https://mingor.gov.hr/UserDocsImages//ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20OPUO/2016/elaborat_zastite_okolisa_100.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)
Dogradnje luke za javni promet Mrtvaška, otok Lošinj. OPUO elaborat https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Opuo/23_05_2019_Elaborat_Luka_Mrtvaska.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)