PROSTORNI PLAN ISKLJUČIVOG GOSPODARSKOG POJASA MORA - Ovako kao što vidite na naslovnoj slici izrežete crtama na papiru fluidno područje koji je je u stvari dio Jadranskog mora na kojem Republika Hrvatska ima suverena prava ali ne i suverenost pa ucrtate popis svih želja, posebno onih koji nose gotovinu.
Tako nacrtate plovne puteve kao autoputeve, a u prostoru između smjerova pozicionirate aquakulturu. Bilo je te aquakulture i više, no nekako su je ipak isključili iz zelenog zaštićenog pojasa, no stavili tik do. Jer sva onečišćenja od hranjenja ribe u kavezima, pretpostavlja zaključak (valjda) Strateške studije utjecaja na okoliš da će stati upravo na zamišljenoj graničnoj crti aquakulture. Logično, jer tako vladajući žele i ''tko je more'' da radi drugačije? Kako zagađenje od uzgajališta ribe ili školjaka tako i sva zagađenja kao posljedica plovidbe raznih brodova, od tankera, cargo i kontejnerskih brodova, mega cruisera ili tisuće malih čarter brodica imaju stati na svojoj ''crti zagađenja''. Ozbiljne ''crte razgraničenja'' Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nisu za zezanje, one odvajaju i kumulativni učinak teritorijalnog mora od isključivog gospodarskog pojasa! Dijele čak i postojeće zaštićene zone na dva dijela. Onaj koji se prostorno planira i onaj teritorijalni, bliži obali, za koji ministarstvo nije zainteresirano.
Kad je bal nek je maskenbal!
Ribu Branko ne zna loviti pa će ju uzgojiti!
Kao što vidite na karti područje namjenjeno aquakulturi formirano je tako da se aquakulturom prekrilo sve pa izrezalo: zeleno tj. zaštićeno područje, područja depoa neeksplodiranih minsko eksplozivnih sredstava na dnu (krugovi i poneki trapez). Obzirom da je ribarenje dozvoljeno pod odavno propisanim restriktivnim uvjetima na cijelom području jasno je da se te dvije djelatnosti predviđaju na potpuno istom području!
Da je to nemoguće zna svatko kao i da se područja uzobalnih uzgajališta označavaju žutim plutačama na morskoj strani, što znači da bi se i ova pučinska područja za uzgoj riba i drugih morskih organizama po obodu označila žutim plutačama. Uglavnom, kad vidite takve oznake trebate znati da je sukladno Zakonu o morskom ribarstvu na području uzgajališta i na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja uzgajališta, odnosno oznake granice koncesijskog područja zabranjeno obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnost uzgoja. Pripazite, jer nije zabranjeno samo ribarenje već i svaka plovidba!
Nećete biti oslobođeni poprilične kazne ako uplovite u područje predviđeno za aquakulturu. Stoga je preklapanje područja za ribarenje i aquakulturu u prostornom planu isključivog gospodarskog pojasa potpuno besmisleno, osim ako netko nije smislio da se u IGP-u više ne lovi riba. Ili je možda smislio da se love zalutati jedriličari i gliseri, pa tako smanjimo količinu nautičara u turizmu, što možda ne bi bilo loše. Ali je svakako loše što je apsolutno nepoznato koja i koliko područja će se isključiti iz područja ribarenja zbog uzgajališta.
Crte preko cijelog područja isključivog gospodarskog pojasa nisu nastale jer ga je netko htio pošarati već su to ucrtani glavni plovni putevi. Koji baš i nisu tako ravne crte u stvarnosti. No i ispod tih glavnih plovnih puteva nije svugdje isključena mogućnost uzgoja ribe ili školjaka. Pa čemu prostorni plan koji ništa ne planira? Hoće li se ukidati plovni put ili se ipak ne misli davati dozvola za aquakulturu na tom putu? Da bi vam stvar bila jasnija preklopili smo područje aquakulture s podacima vesselfindera u podsezoni, 28.9.2025., kada je vjerojatno puno manje brodova nego u turističkoj top sezoni. Vesselfinder prati samo veće i značajnije brodove, tako da osim ovih na slici ima još mnogo mnogo manjih, nezapaženih.
Ugljikovodike neće proširivati, već u zaštićenom pozicionirati postojeće bušotine. Koji će ostati tamo za budućnost. Zaštićeno područje na sjevernom Jadranu je tako bitno prekriveno eksploatacijom ugljika, odnosno smanjeno do neprepoznatljivosti. Preporuka je zaštiti 30% područja, ali Prostornim planom IGP-a ono ne da nije prošireno, već je ''zelenog'' puno manje.
Od aquakulture do eksploatacije ugljikovodika, područja predviđenih za vojne vježbe i bez tampon zona prema zaštićenim područjima
Izgradnja ''temelja'' plutajućih vjetroelektrana upravo je krenula, javljaju iz Debeljakovog Brodosplita. Vjerojatno slične konstrukcije trebaju za centralno mjesto, automatizirano hranilište i upravu pučinskih ribogojilišta. Stoga, kavezi s ribama u dobokom moru s jakim strujama da se zagađenje rasprši i čim prije obale dokopa, no reflektore i zvučne brane ribljih uzgajališta kažu postaviti tako da delfine, morske pse, medvjedice ili kornjače bez pardona odvrate od sebe i pokopaju. Ili potope? Uz ponekog nadobudnog čarter jedriličara. Šteta, a taman su kornjače počeli leći jaja na našim plažama. Nedavno je zabilježen prvi ulazak u more malih, netom izleglig želvi na Korčuli.
Gaće na štapu ribarima, a riba iz uzgoja za gotovinu na ribarnici. No ne i srdela, koja sva ide kao hrana ribama, a ne ljudima. Jer ovim svemirskim planom ucrtavanja želja nije smanjen ni ograničen uzobalni uzgoj, već se planira povećanje! Uzobalni uzgoj, aquakultura koja je dosegla granične vrijednosti kod uzgoja tuna, što zbog nabave mladih tuna iz našeg mora za uzgoj, što zbog srdele koja je izlovljena uglavnom zbog hranjenja tuna neće zbog ''kaveznog uzgoja u dubokom moru'' biti smanjenja u obalnom području, kao ni uz otoke. Koliko ribogojilišta i kojih vrsta aquakulture uopće podnosi područje teritorijalnog mora i isključivog gospodarskog pojasa zajedno? Nije razmotreno, jer koga briga za obalu, otoke, ljude, a ribe još i manje..
Što ako riba masovno pobjegne iz kaveza? Kao što se nedavno dogodilo u Velebitskom kanalu iz Lacićevih uzgajališta Atlantskog lososa, dakle potpuno strane vrste koja je Norvežanima već stvorila probleme upravo zbog bijega i miješanja s domaćim, divljim lososom? Pa su odustali od dubinskih kaveza, jer bolje od kaveza nego od autohtonih vrsta riba, zar ne?
Nadamo se gornjom slikovnicom objasniti koliko je besmislen Prostorni plan ograničenog otoka mora IGP-a na Jadranskom moru širem krugu građana, a sada ćemo serioznije pokušati reći da:
Prostorni plan nije i ne smije biti ''snimak postojećeg stanja gospodarskih iskorištavanja'' s dodatkom djelatnosti aquakulture preko njih, a još manje to smije biti Strateška studija na okoliš koja evidentira ali ne kreira razumno korištenje resursa u odnosu na morski okoliš.
Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana i programa prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga strategije, plana i programa i upućivanja u postupak donošenja, na način propisan Zakonom i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš ('Narodne novine', broj 3/17). Javnost se informira i sudjeluje u postupku strateške procjene sukladno odredbama Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša ('Narodne novine', broj 64/08). Smatramo da uz vašu pomoć ovaj postupak donošenja tek dijela prostornog plana mora, što je samo po sebi non sense jer je more fluid i zahtjeva cjelovito planiranje ne samo u svojoj, morskoj sferi već i u interakciji s kopnom možemo i moramo obustaviti jer se radi na nezakonit i nestručan način.
Šaljite e-mailove s primjedbama na Stratešku studiju i na Prostorni plan IGP-a, ali napomenite na koji dokument se odnosi jer znamo samo jedan e-mail, onaj za prostorni plan:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bi dobili potvrdu da ste poslali.
Šaljite više emailova, kopirajte tematski, dijelove i svaku primjedbu posebno pošaljite.
1.
Članak 4. Uspostava i provedba prostornog planiranja morskog područja
Svaka država članica uspostavlja i provodi prostorno planiranje morskog područja.
Države članice pritom uzimaju u obzir interakciju kopna i mora.
Članak 19. Prenošenje
Prostorni planovi morskog područja iz članka 4. donose se što je prije moguće, a najkasnije 31. ožujka 2021.
Nesporno je da Republika Hrvatska nije ispunila u roku svoju međunarodnu obvezu uspostave i provedbe prostornog planiranja morskog područja. No izradom prostornog plana dijela mora udaljenog od kopna nad kojim Republika Hrvatska ima tek suverena prava ali ne i suverenost ne može se smatrati ispunjenjem obveze po Direktivi 2014/89/EU već upravo suprotno, njenim kršenjem.
2.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora i Završni akt Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora s Prilozima I-VII. i Dodatkom i Sporazum o primjeni XI. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda glasi:
Članak 55. Poseban pravni režim isključivoga gospodarskog pojasa
Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto posebnom pravnom režimu ustanovljenom u ovome dijelu, na temelju kojega su prava i jurisdikcija obalne države i prava i slobode drugih država uređeni relevantnim odredbama Konvencije.
Članak 56. Prava, jurisdikcija i dužnosti obalne države u isključivom gospodarskom pojasu
- U isključivom gospodarskom pojasu obalna država ima:
(a) suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskog dna i njegova podzemlja, te glede drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja pojasa, kao što je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova;
(b) jurisdikciju, u skladu s relevantnim odredbama Konvencije, glede:
(i) podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava;
(ii) znanstvenog istraživanja mora;
(iii) zaštite i očuvanja morskog okoliša;
(c) druga prava i dužnosti predviđene u ovoj Konvenciji.
Predloženi morski prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa u kojem obalna država ima suverena prava, a ne suverenost, ne uključuju unutarnje morske vode i teritorijalno more na kojem obalna država ima veća prava odnosno suverenost. Tako, Republika Hrvatska ne ostvaruje cilj integralnog morskog prostornog planiranja, čija je bitna sastavnica interakcija kopna i mora. Naime, integralno morsko prostorno planiranje mora uključiti područje suverenosti, dakle kopno uz more, unutarnje morske vode i teritorijalno more, kao i područje suverenih prava u isključivom gospodarskom pojasu. Nadalje, u prijedlogu plana nije vidljiva neophodna proaktivna uloga ministarstva nadležnog za more i ministarstva nadležnog za okoliš koji bi trebali biti i nositelji prijedloga.
3.
Krajnje je vrijeme da Hrvatska napravi kvalitativni pomak od parcijalnih i zakašnjelih podstandardnih rješenja, te počne ispunjavati svoje međunarodne obveze sukladno Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, Međunarodni, Narodne novine, 8/2012 koja glasi:
Članak 17. Sredozemna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem
Stranke se obvezuju surađivati na promicanju održivog razvitka i integralnog upravljanja obalnim područjima, uzimajući u obzir Sredozemnu strategiju održivog razvitka i nadopunjivati je ako je to nužno. U tu svrhu stranke će uz pomoć Centra odrediti zajednički regionalni okvir za integralno upravljanje obalnim područjem Sredozemlja koji će se primjenjivati putem primjerenih regionalnih planova djelovanja i drugih operativnih instrumenata, kao i kroz svoje nacionalne strategije.
Članak 18. Nacionalne obalne strategije, planovi i programi
Svaka stranka će dalje jačati ili izrađivati nacionalnu strategiju integralnog upravljanja obalnim područjem i obalne provedbene planove i programe sukladno zajedničkom regionalnom okviru i u skladu s ciljevima i načelima integralnog upravljanja iz ovog Protokola, te će informirati Organizaciju o postojećem koordinacijskom mehanizmu za ovu strategiju.
Dakle, Republika Hrvatska kao stranka Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja usvojene u Barceloni 16. veljače 1976. i izmijenjene 10. lipnja 1995., je obvezna osigurati postizanje usklađenosti integralnog upravljanja obalnim područjem u primjeni Konvencije i pripadajućih protokola.
Međutim, nije izrađena Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem, a pomorsko dobro, obalno more, otoci, zaštićena područja i teritorijalno more su izloženi pritiscima devastacije.
4.
Ciljevi Strateških studija utjecaja na okoliš su integralno sagledavanje morskog područja na što se RH obvezala potpisivanjem Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, Međunarodni, Narodne novine, 8/2012. U Strateškoj studiji isključivog gospodarskog pojasa je, kako sam naslov pokazuje, potpuno isključeno razmatranje utjecaja na okoliš na uzobalni dio Jadranskog mora u hrvatskim teritorijalnim vodama dok se istovremeno nadležno ministarstvo obraća Italiji zbog mogućeg prekograničnog utjecaja.
Italija sudjeluje zbog prekograničnog utjecaja iz isključivog gospodarskog pojasa na svoje teritorijalno more, a Republika Hrvatska ne uključuje svoje teritorijalno more i obalu u ovu studiju utjecaja na okoliš i prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa?
5.
Svako sagledavanje morskog područja počnje od obalnog dijela zbog interakcije kopna na more i obrnuto, te se širi prema pučini. Ova Studija i Prostorni plan postavljeni su na suprotnim osnovama. Obala i teritorijalno more s isključivim gospodarskim pojasom čine jednu cjelinu i međusobno djelovanje na čitav fluidni prostor kao i na obalu ne može se i ne smije se isključiti iz razmatranja posebno ne u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Kumulativni utjecaj čovjeka, odnosno gospodarskih djelatnosti nije razmatran čak ni na crti razgraničenja teritorijalnog mora i IGP-a.
6.
Strateška studija utjecaja na okoliš nije se bavila analizom već je završna verzija tek popis s položajnim nacrtom postojećih načina korištenja isključivog gospodarskog pojasa. Zbog toga Strateška studija nije razmatralo kumuliran negativan učinak pa se napr. predlaže aquakultura u području eksploatacije ugljikovodika i korištenje platformi za potrebe aquakulture. Sve preko energetskih vodova na dnu mora i ribarenja.
7.
Ako je već dio zaštićenog pojasa u sjevernom Jadranu izvan IGP-a, u teritorijalnom moru isključen iz Prostornog plana, on nije smio biti isključen iz analize u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Ciljevi sprečavanja klimatskih promjena teže spajanju zaštićenih područja, a ne njihovom odvajanju u analizama ili čak smanjivanju što se faktično dogodilo preklapanjem eksploatacijskog polja za ugljikovodike EPU Sjeverni Jadran sa zaštićenim područjem. Umjesto povećanja zaštićenog područja kompenzacijom ''zauzetog'' ili još bolje, širenjem i spajanjem područja zaštite posljedice Strateške studije su smanjenje zaštićenih područja.
8.
Povećanje teretnog prometa aktivacijom novih terminala u Rijeci potpuno je zanemareno u analizi, pa se tako u već intenzivnom ribarskom području plitkog sjevernog jadrana ili tik do njega planira dodatna gospodarska djelatnost aquakulture za koje se ne zna ni u kojoj količini, ni u kojim vrstama uzgoja, pa čak ni površini koju bi mogla zauzimati. To nije studija već ''farbanje'' planova i građana kako bi se nakon donošenja moglo ''slobodnom procjenom'' određivati kome koliko mora dati.
9.
Pozicioniranje područja aquakulture jugoistočno od Jabučke kotline, posebno važnog područja za razvoj i mrijest ribljeg fonda u hrvatskom moru neposredna je šteta na ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske, čak i na postojeću, uzobalnu aquakulturu. Ribogojilišta kao neosporni zagađivači dna tik do području koje od zagađenja posebno štitimo su suprotni svakom održivom razmišljanju bilo da se radi o gospodarstvu ili okolišu. Tako da je nužno obrisati djelatnost aquakulture između Palagruškog grebena i Jabučke kotline kako bi se sačuvalo ono što imamo, bez obzira što ova Strateška studija i Prostorni plan ne obuhvaćaju i ne razmatraju utjecaje od zamišljene ''crte razgraničenja'' - granice između teritorijalnog mora RH i isključivog gospodarskog pojasa jer je more fluid, a crta razgraničenja na papiru nikako ne predstavlja ''kineski zid'' niti se kao takva može formirati. Na to sve dodajmo veliki promet prema srednjodalmatinskim otocima i Splitu koji prelazi preko tog područja, a što bi ribogojilišta ometala.
10.
Prostorne planove donosi nadležna javna uprava. Za more je to neosporno Ministarstvo mora. Unatoč tome donošenje prostornog plana mora preuzelo je Minsitarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. I to za srednji dio Jadrana na kojem Republika Hrvatska nema suverena prava, pa tako ni u kom slučaju jurisdikciju nad područjem ne može imati ''državna imovina''. Čak i da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nositelj izrade bizarna je situacija u kojoj jedino nadležno ministarstvo na morskom području ne sudjeluje u izradi i donošenju Prostornog plana dijela mora. Stoga je potrebno hitno uključiti Ministarstvo mora u izradu prostornog plana, a posebno zbog toga što je ono jedino nadležno i za davanje dozvola za korištenje tog područja van stvarne jurisdikcije RH, izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Sigurnost plovidbe tako je potpuno zanemarena u ''slaganju'' djelatnosti na području IGP-a, a radi se o glavnom plovnom putu međunarodnog značaja. IGP je područje mora značajno i za turizam, o kojem, na žalost, značajno ovisi gospodarstvo i BDP Republike Hrvatske. Nautički turizam tako nije ni uzet u obzir kao opterećenje područja, kao ni ograničenja koja bi imao uvođenjem novih gospodarskih djelatnosti. Sigurnosni dio plovidbe oko područja aquakulture također nije razmatran.
predlošci primjedbi nastavljaju se danas - pratite u realnom vremenu