U ovom tekstu prenosimo dijelove znastvenog rada UDK 711:342.56 hrčak.srce.hr (orcid.org/0000-0001-8304-7901) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb publicirano i u Elektroničkom zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Vol. 11 No. 1-2, 2017. (CROSBI ID: 865191) u kojem autor analizira važnost prostornog planiranja i oblike prostornog planiranja. Potom će se analizirati sudjelovanje javnosti u izradi prostornih planova, kao i u drugim procesima vezanim za prostorno planiranje, s posebnim naglaskom na izdavanje lokacijskih dozvola. Ovaj rad nastao je u okviru projekta „Novi hrvatski pravni sustav“ Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stranka JAVNO DOBRO u suradnji s udrugom ''Osejava'' već mjesecima upozoravaju na nezakonitost pri izdavanju lokacijske dozvole tvrtki Olma za mega hotel u šumi na Osejavi. Pa tako od raznih institucija prikupljajući dokumentaciju i ulažući zahtjeve i žallbe većinom nailaze na kooperativnost institucija i razumijevanje primjedbi. Svugdje, ali ne i u Odsjeku za razvoj Grada Makarske koji su tu lokacijsku dozvolu i izdali, a sada odbijaju reviziju i poništenje.

Stranka JAVNO DOBRO ni nakon skoro godinu dana nije po pravu na pristup informacijama uspjela dobiti rješenje - ''odluku o ništetnosti'' građevinske dozvole za koju pričaju i pišu u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i državne imovine da su je izdali u kolovozu 2024. godine, ali ju još javnost nije vidjela.

U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.

Buka je energetsko onečišćenje koje izraženo utječe na zdravlje. Zdravlje je stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, nije samo odsustvo bolesti ili nemoći. Dobrobit se smatra temeljnim ljudskim pravom. Pristup čistom i zdravom okolišu je i službeno proglašen univerzalnim ljudskim pravom.

Video sadrži stručno predavanje prof. dr. sc. Lidije Runko Luttenberger. DATUM ODRŽAVANJA: 8. prosinca 2025. LOKACIJA: Gradska vijećnica Grada Crikvenice ORGANIZATOR: Društvo za unapređenje i poljepšavanje grada Crikvenice i okolice 1898. Od 48:30 minute o integralnim prostornim planovima mora što je veoma aktualna tema u kontekstu prijedloga novih Bačićevih zakona o pljački hrvatskih prostora, posebno mora kao i suprotnosti tih zakona s Direktivom 2024/89.

Poštovana ministrice Vučković,  u prilogu ovog e-maila dostavljamo vam Otvoreno pismo ''Moby Drea mora hitno ća, a nije smija ni uć!''

Na Wikipedijinim stranicama kompanije Moby Lines uz kratku povijest kompanije objavljeno je i stanje njihove flote. Pod rubrikom ''Bivša flota'' (''Former fleet''), na zadnjem mjestu nalazi se vrlo jasna informacija o njihovom brodu: Moby Drea (2003.-2025.) Prodano u staro željezo 2025. godine. (Sold for scrap in 2025)

Pravilno osmišljen i učinkovito proveden morski prostorni plan može poboljšati upravljanje obalnim područjem i morima, posebno zato što su problemi u morskom području povezani s okolišem često posljedica aktivnosti koje se odvijaju na kopnu, a isto vrijedi i obrnuto. Prema Barcelonskoj konvenciji, države Mediterana imaju obveze u pogledu integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM – Integrated Coastal Zone Management).

U općoj predizbornoj euforiji iskrsla je kao glavna tema gradnje stadiona u svim većim gradovima. Zapravo nevjerojatna količina kandidata na lokalnim izborima, a neki pomazanici potpomognuti čak i državom, obećavali su gradnju svega, od mostova, cesta, stanova, domova za umirovljenike, vrtiće, škole i, kao najveću divotu nogometne stadione.

Različiti sektori vrše sve veći pritisak na resurse i potencijale Jadranskog mora i hrvatske obale, od proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, pomorskog prometa, nautičkog turizma i turizma općenito, akvakulture, ribarstva, zaštite okoliša, zdravlja, te zahtjeva lokalnih zajednica i njihovih stanovnika.

Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.

Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema  smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.

Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja  i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.

Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?

Nakon obavljenih razgovora s radnicima brodogradiliša koji imaju preko 40 godina radnog iskustva doznajem da je nemoguće skinuti krovne „sendvič panele” bez širenja azbestne prašine jer s gornje strane panela nema nikakve zaštite, ploča je otvorena. Ni pri standardom procesu demontaže nije moguće izbjeći oštećenja materijala, a kamo li rukujući s materijalima starim cca 50god.

Pod izlikom ustavne obveze zaštite javnog zdravlja i okoliša iz članka 70. Ustava, država je provedbom Uredbe o uslužnim područjima narušila ustavno pravo na lokalnu samoupravu iz članka 128. i počinila povredu načela ograničene državne vlasti zajamčenog člankom 4. Ustava.

Građanska inicijativa Javno Je Dobro, iz koje je potekla stranka JAVNO DOBRO donjela je 14. listopada 2017. svoju ''Deklaraciju o vodama'' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.

Može se reći da su splitska djeca bila u razdoblju koje obuhvaća ovo istraživanje u većoj mjeri izložena onečišćenju azbestom. Kako je distribucija vlakana u velikoj mjeri ovisna o vjetru, mjerenja obavljena pri brzini vjetra (bure) od 3,5 m s-1 pokazala su dinamiku širenja aeroonečišćenja azbestnom prašinom na susjedna područja Splita, koja su ovisila o udaljenosti od mjesta onečišćenja (tvornice Salonit u Vranjicu).

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima oko 31 000 djece s invaliditetom.