Ako do sad niste znali, vrijeme je da saznate;: Hrvatska Vlada proglasila je projekt privatne multinacionalne kompanije strateškim projektom kako bi se on mogao financirati iz EU-a. Radi se o prikupljanju i ukapljivanju plina CO2 iz proizvodnje cementa, odnosno prikupljanju industrijskog otpada u ovom slučaju iz proizvodnje cementa u tvornici Holcim u Koromačnu. Projekt predstavlja prvi, te trenutno jedini veliki projekt iz Hrvatske koji je odabran za sufinanciranje od strane EU Inovacijskog fonda.
Inovacijski fond (Innovation Fund), koji se financira prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU Emissions Trading System (ETS)), jedan je od najvećih programa za potporu inovativnim tehnologijama usmjerenima na smanjenje emisija ugljika u sektorima kao što su obnovljiva energija, energetski intenzivne industrije i čista mobilnost. Iako je glavni naglasak na smanjenju emisija, Fondom se može poduprijeti i prilagodba klimatskim promjenama. Financiraju se nove tehnologije kao što su hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), zeleni vodik i napredno skladištenje energije.
Taj fond nije inovacija već pravilo u EU koje bi se kraće moglo nazvati ''uzmi jednome, daj drugome'', u ovom slučaju uzima se državama i proizvođačima koje emitiraju CO2, a daje onima koji te novce ulažu u svoju, privatnu proizvodnju u vidu tehnološkog napretka. Izgleda logično, no je li ''hvatanje'' CO2 uistinu smanjenje nus proizvodnje CO2?
Istina je da će se manje CO2 emitirati u zrak, no koliko je skladištenje CO2 na dnu Sredozemnog, a vjerojatno i Jadranskog mora dobro i sigurno za okoliš?
Ovo je prvi članak u serijalu CO2 - hvatanje i ukapljivanje CO2 kao industrijskog otpada, a da bi se skladištio na dnu mora.
Za početak HOLCIM projekt kojem je Vlada RH bez da su javno prezentirane opsežne studije utjecaja na okoliš na temu skladištenja tako prikupljenog industrijskog otpada već dodjelila status ''strateškog projekta'' za uvođenje tehnologije hvatanja CO2.
Skladištenje industrijskog otpada CO2 je glavna tema o kojoj bi trebao ovisiti statsu strateškog projekta, a ne tehnologija kojom se CO2 hvata!
Holcim Hrvatska pokreće CCS projekt – između dekarbonizacije i rizika za okoliš i politiku
Koromačno, HR – Industrijska tvrtka Holcim Croatia dobila je strateški status za svoj projekt KOdeCO net zero, usmjeren na hvatanje i skladištenje CO₂ iz proizvodnje cementa u pogonu u Koromačnu. Projekt vrijedan 237 milijuna eura sufinanciran je značajnim dijelom (117 milijuna eura) kroz EU Innovation Fund, što ga čini jednim od rijetkih velikih hrvatskih projekata klimatske tehnologije s takvom potporom.
Cilj KOdeCO net zero je omogućiti proizvodnju cementa s nultom neto emisijom CO₂, koristeći tehnologiju hvatanja i ukapljivanja CO₂ te njegovo trajno geološko skladištenje ispod Sredozemnog mora. Projekt se planira dovršiti do 2028. i značajno smanjiti emisije iz cementne industrije, koja je inače jedan od najzahtjevnijih sektora za dekarbonizaciju zbog same prirode proizvodnog procesa.
Istaknuti plus projekta:
Strateški poticaj i EU sufinanciranje olakšavaju financijsko opterećenje i ubrzavaju implementaciju.
CCS može omogućiti smanjenje emisija u sektorima gdje druge tehnologije teško mogu zamijeniti industrijske procese.
Projekt doprinosi ciljevima Europske unije prema klimatskoj neutralnosti do 2050.
Međutim, takvi projekti imaju i svoju drugu stranu, osobito u pogledu utjecaja na okoliš i politike:
Okolišni rizici i zabrinutosti
Rizik curenja CO₂
Iako CCS tehnologije postoje više desetljeća i geološko skladištenje ugljika se smatra stabilnim kada se provodi uz stroge kontrole, dugoročne sigurnosne projekcije (stotine godina) i dalje izazivaju zabrinutost stručnjaka i javnosti. U prošlosti su neka analiziranja ukazivala na mogućnost migracije CO₂ u nepovoljnim uvjetima, pa je praćenje i nadzor ključno za dugoročno povjerenje.
Energetska i ekološka cijena
Sustavi za hvatanje i kompresiju CO₂ zahtijevaju dodatnu energiju — što može smanjiti ukupni klimatski učinak ako se za to koristi energija iz fosilnih izvora. Također, transport CO₂, bilo brodom ili cjevovodima, nosi vlastite tehničke i sigurnosne izazove.
Lokalni utjecaji
Zajednice u okolici bušotina, transportnih ruta i lokacija skladištenja ponekad brinu oko potencijalnih manjih seizmičkih aktivnosti, industrijalizacije prostora i dugoročne odgovornosti za eventualne probleme.
Političke i društvene implikacije
Projekt poput KOdeCO net zero postavlja i šira politička pitanja:
Debata o ulozi CCS-a
Dok zagovornici industrijske tranzicije tvrde da bez CCS-a neto nula u industriji poput cementa ili čelika nije realno dostižna, kritičari upozoravaju da bi fokus na CCS mogao poslužiti kao izgovor za produljenje korištenja fosilnih goriva bez stvarnog smanjenja emisija.
Prioriteti javnog financiranja
Budući da se projekti kao KOdeCO sufinanciraju iz javnih sredstava, javnost i politički akteri često raspravljaju treba li ulagati više u CCS ili usmjeriti sredstva u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost.
Regionalna suradnja i odgovornost
CCS projekti često zahtijevaju prekograničnu suradnju (npr. transport i skladištenje CO₂ iz različitih država u zajedničke geološke formacije), što otvara pitanje dogovora, pravnog okvira i dugoročne odgovornosti — uključujući tko snosi rizike za tehnološke ili regulatorne neuspjehe desetljećima kasnije.
Zaključak
Projekti hvatanja i skladištenja CO₂ poput KOdeCO net zero u Koromačnu jasno pokazuju tehnološki napredak i ambicije Hrvatske i EU u dekarbonizaciji industrije. No oni također otvaraju važne rasprave o:
sigurnosti okoliša
ekonomskim i energetskim troškovima
ulaganju javnih sredstava
političkom i društvenom prihvaćanju
U eri klimatskih izazova, CCS ostaje kontroverzan — ali i potencijalno ključan alat u miješanom portfelju klimatskih strategija, osobito za teške industrije gdje alternative nemaju široku primjenu.
Izvori:
EU sufinanciranje, opis i ciljevi projekta KOdeCO net zero – Holcim Hrvatska – Službena stranica projekta ; Sporazum strateškog projekta – Ministarstvo gospodarstva RH – Priopćenje Ministarstva ; Detalji tehnologije hvatanja i skladištenja – Holcim global – Holcim opis projekta ; Analize CCS rizika i diskusije – akademske studije i medijski izvještaji (ArXiv, Euronews)