Milvana Arko-Pijevac diplomirala je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine te stekla zvanje diplomiranog inženjer biologije, smjer ekologija. Radni vijek provela je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka gdje je od 1995. do 2008. bila ravnateljica muzeja te osim stručnih poslova radila na organizaciji i menadžmentu svih djelatnosti. Od 2019. godine imenovana je sudskim vještakom za zaštitu prirode I okoliša, morski ekosustavi.
Više možete pročitati klikom na sliku
Dobitnica je godišnje nagrade Grada Rijeke u 2008. godine za unapređenje i podizanje standarda u muzejskoj djelatnosi, promidžbi prirodoslovlja i zaštiti prirode. Autorica je stalnog postava Plavetnilo – raznolikost života u podmorju Kvarnera za koji je Prirodoslovnom muzeju Rijeka dodijeljena godišnja nagrada HMDa za 2014. godine.
Dobitnica je godišnje nagrade HMD-a za realizirani dokumentacijsko – informacijski program u 2018. godini Plavo oko.
Dobitnica je Priznanja I Diplome u razvoju tehničke culture Grada Rijeke te doprinosa pokretu Nauka mladima. Objavila je 15 znanstvenih radova te 72 stručna rada, studija i elaborata.
Autorica je je 20 izložbi, urednica 11 izdanja Prirodoslovne biblioteke, predsjednica organizacijskog odbora 7 znanstvenih i stručnih savjetovanja, voditeljica 4 projekta u zaštiti prirode te od 2007.-2020. suradnica je na 5 znanstvena projekta i koordinator projekta financiranom u cijelosti kroz Marie Curie European Reintegration Grant iz VII. okvirnog programa Europske Unije.
Sudjelovala na više od 50 domaćih I inozemnih kongresa. Sudjeluje u pedagoškom radu Muzeja, održala više od 200 predavanja za udruge, studente i učenike na temu biologije mora. Član je organizacijskog odbora Festivala znanosti od 2004.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije nije dobila potvrdu zaprimanja primjedbi koje im je poslala u roku na e-mail pisarnice. Pa da ih podsjetimo što je napisala objavit ćemo dio njenih primjedbi na studiju utjecaja na okoliš u okviru javne rasprave na PUO postupak.
1. Zahvat se planira na području iznimno visoke ekološke vrijednosti
Studija navodi da 99,57 % šireg područja zahvata čine rijetki i ugroženi stanišni tipovi. U zoni zahvata nalaze se:
- livade Posidonia oceanica (G.3.5.1.)
- zajednica infralitoralnih algi (G.3.6.1.)
- infralitoralni pijesci (G.3.9.)
- šljunčani žalovi pod halofitima (F.3.1.)
- supralitoralne stijene i šljunci (G.6.3., G.6.4.)
- mediolitoralne stijene i šljunci (G.2.3., G.2.4.)
Studija izričito navodi:„Sva staništa prisutna u zoni planiranog zahvata, osim mediolitoralnih šljunaka i kamenja (G.2.3.), pripadaju rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima.
Zaključak:
Vrijednost i osjetljivost staništa predstavljaju ključne razloge zbog kojih se planirani zahvat ne smije provesti na predloženoj lokaciji. Potrebno je razmotriti drugu lokaciju za realizaciju zahvata.
2. Dominantna prisutnost posidonije – strogo zaštićene vrste i prioritetnog staništa EU
Prema Tablici 4.3 u zoni zahvata nalazi se 474 ha posidonije što čini 61,32 % svih staništa u obuhvatu. Posidonija je strogo zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode I prioritetno stanište prema Direktivi o staništima. IIznimno je osjetljiva na zamućenje, zasjenjivanje, sidrenja i promjene strujanja te je i stanište s izuzetno sporom regeneracijom ili čak nemogućom regeneracijom kod promjena okolišnih uvjeta kao što je smanjenja prozirnost , opterećenje akvatorija štetnim tvarima usljed ljudskih djelatnosti posebno djelatnosti luke. Uništavanje zaštićenih vrsta I njihovog staništa prekršajno je i kazneno djelo ako se svjesno i namjerno uništavaju zaštićene vrste. U slučaju planiranog zahvate nemoguće je izbjeći uništavanje strogo zaštićenih vrsta s obzirom odabrane varijante i potrebe nasipavanja dijela područja zbog fiksnog lukobrana.
Kako planirani zahvat uključuje građevinske radove unutar livade posidonije, povećani promet brodica, sidrenje i manevriranje, mogućnost izljeva gova s brodica, utjecaj otpuštanja štetnih tvari iz protuobraštajnih premaza te promjene sedimentacije usljed noviretencijskih I otpadnih voda dovesti će do opterećenjea u okolišu.
Zaključak:
Svaki od ovih utjecaja predstavlja izravnu prijetnju posidoniji i čini zahvat neprihvatljivim. Mjere ublažavanja treba opisati, a ne samo staviti brojke bez referentne literature. No činjenica je što je I napisano u tabeli 9.4. da će doći do neizbježnog uništemnja i fragmentacije staništa livade posidonije
3. Infralitoralne alge i Cystoseira – studija potvrđuje prisutnost roda, ali ne provodi analizu vrsta.
Studija navodi 1,63 ha staništa infralitoralnih algi u zoni zahvate. Rod vrste smeđe alge Cystoseira je zabilježen u zoni zahvate, a 8 vrsta ovog roda je strogo zaštićeno. Stoga je nužno potrebno odrediti vrste roda Cystoseira na planiranom području zahvate. U Studija se navodi da pripadnici roda Cystoseira nisu determinirani do razine vrste, i da se ne može se isključiti da neke od zaštićenih vrsta ovog roda pridolaze u promatranom području. Napominjemo da je studija upravo alat kojim se to treba dokazati prisutnost zaštićenih vrsta zbog potrebnih mjera zaštite. Područje infralitoralnih algi s ovom vrstom prema slici 9.27 zauzima znatan dio površine unutar zahvate te je nužno determinirati vrste I odrediti pokrovnost s cistozirama. Napominjemo da je osnovom navoda u Studiji terenski pregled napravljen jednom u sezoni vegetacijskog mirovanja algi. Mnoge vrste roda Cystoseira ugrožene su ljudskim aktivnostima I nestaju iz Jadrana, a njihova prisutnost zahtijeva stroge mjere zaštite i izbjegavanje zahvate koja ih ugrožavaju.
Zaključak: Ovo je ozbiljan propust jer alge roda Cystoseira su indikatori visokokvalitetnih staništa. Vrsta je izrazito osjetljiva na zamućenje i zasjenjivanje te njezina prisutnost zahtijeva stroge mjere zaštite Izostanak determinacije vrste roda Cystoseira nije u skladu s načelom predostrožnosti, a napominjemo da to mogu napraviti jedino specijalisti iz Instituta za oceanografiju I ribarstvo Split i Instituta Ruđer Bošković. Isto napominjemo da je moguća prisutnost više vrsta algi roda Cystoseira te daje 12 vrsta algi ovog roda zakonom zaštićeno.
Pregled terena napravljen je u sezoni mirovanja vegetacije te Studija ne može tvrditi prihvatljivost zahvata bez potvrde prisutnosti/odsutnosti strogo zaštićenih vrsta.
4. Studija zanemaruje utjecaj na obližnja zaštićena područja
Iako studija tvrdi da je utjecaj zanemariv, treba istaknuti:
- Spilja Šipun – 723 m od zahvata
- Ornitološki rezervat Mrkan, Bobara i Supetar – 1,58 km od zahvata
Oba područja su ekološki osjetljiva, povezana s morskim ekosustavima, podložna utjecajima zamućenja, buke i prometa
Zaključak:
Studija ne razmatra kumulativne i posredne utjecaje na ova područja te su izneseni zaključci u studji nerelevantni.
5. Prirodna šljunčana plaža – rijetko i vrijedno stanište koje se planira uništiti
Studija navodi:
- 0,05 ha šljunčanih žalova pod halofitima unutar zahvata
- što je 15,15 % svih takvih staništa u širem području
Ovo stanište je rijetko, ekološki vrijedno, krajobrazno prepoznatljivo, turistički atraktivno.
Zaključak:
Planirano potpuno uklanjanje prirodne plaže predstavlja nepovratnu štetu I negativno utjerče na održivi razvoj turizma gdje su prirodne plaže prepoznate kao vrijedan resurs.
6. Metodološki problemi u studiji
Studija koristi više metodološki upitnih postupaka:
Npr. zamjena stvarnih kartiranja pretpostavljenim duljinama staništa za supralitoralna I mediolitoralna staništa. Umjesto stvarnog kartiranja, studija koristi: „…kao ukupna duljina ovog linijskog staništa korištena je duljina supralitoralnih stijena što nije prihvatljivo jer supralitoralna i mediolitoralna staništa nisu identična, njihova rasprostranjenost ne mora biti proporcionaln ovakav pristup može dovesti do pogrešne procjene utjecaja
Zaključak:
Procjena rasprostranjenosti određenih staništa ne koristi primjerenu metodu
7. Nedostatak sezonskih istraživanja
Morska staništa zahtijevaju višesezonska istraživanja zbog sezonalnosti alga, promjena u pokrovnosti flornnih elemenata I dinamike sedimentacije.
Zaključak:
Relevantni zaključci utjecaja na morska staništa I zaštićene vrste može se procjeniti jedino praćenjem stanja u svim sezonama u godini dana
8. Nedostatak kumulativne analize
Nisu razmotreni, postojeći pritisci sidrenja, postojeći promet brodica, postojeći antropogeni utjecaji, sezonsko opterećenje turizmom stanja prije i nakon provedbe zahvate. Također treba analizirati i kumulativnu procjenu na ukupnu bioraznolikost šireg područja s obzirom na blizinu naselja I već prisutne luke. Također nije analiziran I
kumulativni utjecaj planiranog turističkog resorta (cca 8,5 ha) istog investitora koji s planiranom marinom (cca 8 ha)) ima ukupnu površinu od 16 ha.
Zaključak:
Bez kumulativne analize nije moguće donijeti relevantnu odluku
9. Negativan utjecaj na krajobraz i turizam
Na temelju poglavlja 5.2.12 Studije, može se zaključiti da je analiza utjecaja na stanovništvo neadekvatna, nelogična i u suprotnosti s realnim socioekonomskim uvjetima Cavtata. Studija pokušava prikazati zahvat kao pozitivan, ali vlastitim tekstom potvrđuje:
- gubitak prirodne plaže,
- gubitak prostora za rekreaciju,
- pogoršanje kvalitete mora,
- povećanje buke,
- povećanje prometa,
- zamućenje mora,
- opterećenje infrastrukture,
- dugotrajne negativne utjecaje na kvalitetu života.
Citirano:
„…doći će do gubitka prostora za odmor i rekreaciju jer se na istočnoj strani obuhvata nalazi plaza….“
Citirano:
„…doći će do zamućivanja mora… smanjit će se prozirnost vode… što posredno utječe na kvalitetu života.“
I dalje:
„…narušavanje kvalitete mora za kupanje… utjecaj se procjenjuje umjereno negativnim.“
U fazi korištenja:
„…može doći do onečišćenja mora naftnim derivatima, kemikalijama, podizanjem sedimenta…“
Napominjemo da su prirodne plaže su osnovni turistički resurs Cavtata, lokalno stanovništvo koristi ih za kupanje, rekreaciju i svakodnevni život, a plaže su ključne za privatne iznajmljivače, ugostitelje i sve koji žive od turizma.
Studija tvrdi da je utjecaj „zanemariv“ jer postoje druge plaže, ali to je netočno i metodološki neprihvatljivo jer svaka prirodna plaža ima svoju vrijednost i kapacitet, gubitak jedne plaže povećava pritisak na ostale, turisti biraju destinacije prema autentičnosti i prirodnim resursima, marina nije zamjena za plažu. Opravdavanje marine većom zaposlenošću također nije analizirana s obzirom na nedostatak lokalne radne snage I potrebe za sve većim zapošljavanjem stranaca iz istočnih zemalja. Problem nove radne snage I njihovog trajnog boravka nije analiziran.
Zaključak:
Gubitak plaže je trajna i nepovratna šteta za stanovništvo i turizam. A povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva s obzirom na opći nedostatak radne snage u ugostiteljstvu nije relevantna. Drugim riječi koristi su hipotetske nisu potvrđene analizama , a štete su konkt. Zahvat je u suprotnosti s dugoročnim interesima lokalne zajednice i održivosti turizma.
9. Studija priznaje povećanje buke, prometa i emisija – ali ih naziva „zanemarivima“
Citati:
„…povećanje razine buke…“
„…povećanje opterećenja prometne infrastrukture…“
„…povećanje emisije ispušnih plinova…“
Ipak, studija sve ove utjecaje ocjenjuje kao „zanemarivima” što je nerelevantno nelogično jer marina s 151 vezom generira stotine uplovljavanja i isplovljavanja dnevno, promet vozila i dostave povećava buku i zagađenje. Cavtat već sada ima sezonska prometna zagušenja, a buka i promet izravno utječu na kvalitetu života stanovnika.
Zaključak:
Procjena utjecaja na stanovništvo je nerealna i umanjuje stvarne rizike.
10. Studija tvrdi da će marina „zaustaviti negativne demografske trendove“ – bez ikakvih dokaza
Citirano:
„…može se pretpostaviti kako će realizacija zahvata potaknuti doseljavanje radnika…“
Ovo je problematično iz više razloga, nema nikakvih podataka koji bi potvrdili ovu tvrdnju, radna mjesta u marinama su sezonska, niskoplaćena i nestabilna te je realno očekivati zapošljavanje stranih državljana iz istočnih zemalja. Doseljavanje radnika ne znači poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva a demografski trendovi se ne mijenjaju izgradnjom marine, nego kvalitetom života, dostupnošću stanovanja i javnih usluga.
Zaključak:
Tvrdnja o demografskom oporavku je neutemeljena i manipulativna.
11. Studija ne razmatra negativan utjecaj na privatne iznajmljivače i ugostitelje
Ovo je jedan od najvećih propust jer Cavtat živi o privatnog smještaja obiteljskih hotela, ugostiteljstva turizma temeljenog na prirodnim resursima. A marina smanjuje kvalitetu mora, povećava buku, uništava prirodnu plažu, smanjuje vizualnu privlačnost obale stvara prometne gužve.
Zaključak:
Sve navedeno direktno smanjuje prihode lokalnog stanovništva što se Studijom potpuno ignorira.
12. Korist projekta investitor vs. lokalno stanovništvo - Studija ne razmatra da korist ima samo investitor, dok štetu snosi lokalna zajednica
Korist za investitora koji dobiva komercijalni objekt s 151 vez, prihod ide privatnom subjektu, a radna mjesta su minimalna i uglavnom sezonska.
Nasuprot tome stanovništvo ima štetu jer gubi prrodne plaže kao turistički resurs, gubi prostor za rekreaciju, povećava se buka, promet I zagađenje te se u konačnici gube gosti u privatnom obiteljskom smještaju zbog gubitka prirodne atraktivnosti prostora.
Zaključak:
Studijom se ne provodi analizu omjera koristi i štete, iako je to zakonska obveza. Nema realne, objektivne ni potpune procjenu utjecaja na ljude.Pozitivni utjecaji su pretpostavljeni i nedokazani, dok su negativni utjecaji konkretni i potvrđeni.
Zahvat, kako je predložen, predstavlja značajan rizik za prirodnu baštinu, krajobraznu vrijednost i turističku održivost Cavtata te stoga nije prihvatljiv
S obzirom na navedeno, zahtjeva se:
- Odbijanje zahvata u predloženom obliku zbog neprihvatljivog utjecaja na rijetka i ugrožena staništa, posidoniju, infralitoralne zajednice, prirodnu plažu i strogo zaštićene vrste te kako je I navedeno za ovo Natura 2000 da se planira izvan područja ciljnih staništa
- Provedbu dodatnih, sezonskih i taksonomski detaljnih istraživanja, osobito za vrste roda Cystoseira.
- Izradu varijantnih rješenja, lokacija I premještanje zahata ili značajno smanjenje obuhvata s jedino prihvatljivim načinom ekološkog sidrenja
- Očuvanje prirodne šljunčane plaže kao vrijednog ekološkog i krajobraznog elementa.
- Detaljnu analizu utjecaja na podizanje kvalitete življenja lokalnog stanovništva
primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš ''Marina Cavtat'' izradila i poslala:
Milvana Arko-Pijevac, dipl.inž. biologije
A mi se pitamo: Kako još nitko nije podnio zahtjev za poništenjem licence tvrtki IRES koja je izradila ovu i još pet drugih okolišnih studija za potrebe istog investotora u Marina & Cavtat Resorti?