U Republici Hrvatskoj nažalost postaje uobičajena praksa izbjegavanja provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) za prijedloge projekata koji podliježu takvoj obvezi prema zakonu i pravilnom tumačenju zakona.
U nekim slučajevima, nadležna tijela opravdavaju svoje odluke pozivajući se na neki davno proveden postupak PUO za projektni prijedlog koji je međutim tada bio značajno drugačiji, ponekad je veliki projekt segmentiran kako bi se izbjegao zakonski postupak PUO prema Uredbi, ili se kriteriji navedeni u Dodatku V. Uredbe uopće ne uzimaju u obzir.
Jedan od mnogih takvih primjera je projektni prijedlog velikih cestovnih radova unutar područja Natura 2000 (zaštićeni park prirode) pod nazivom Izmjena zahvata izgradnje punog profila autoceste A8 na dionici tunel Učka (Portal Kvarner) – Matulji s pratećim uslužnim objektom Kvarner te nova čvorišta Veprinac i Anđeli. Prethodni postupak PUO za proširenje dvosmjerne brze ceste u četverotračnu autocestu dovršen je 2011. godine za bitno drugačiji projektni prijedlog, s manjim mogućim utjecajem na okoliš. Naime, područje zahvata na dionici od 12 km je 4,5 puta veće u odnosu na ono u izvornom PUO izvješću, odnosno 32 ha, a nalazi se najvećim dijelom u zaštićenom, vrlo osjetljivom vodonosnom krškom ekosustavu koji se proteže preko korita bujičnog vodotoka i životinjskog koridora, prijelazna je zona iz obalnog u planinski ekosustav ili ekoton, reljefno je izrazito razveden, te kulturološki osjetljiv u pogledu staza. Nadalje, nisu ponuđena nikakva alternativna rješenja. Niti studija iz 2011. godine niti elaborat za 2020. nisu razmatrali područje koridora gradilišta. Također, s obzirom na to da je područje koje se nalazi na obalnoj planinskoj padini vidljivo sa svih strana, izgradnja pokosa ceste koja doseže visinu do 150 m mjereno od osi ceste imat će veliki vizualni i građevinski utjecaj. Također, iskop za izgradnju cesta i tunela zasipa se terasasto, što je najjeftinije rješenje za investitora, i to uz vodotok, s razmakom od svega 17 m između vodnog tijela i mjesta privremenog odlagališta. Ovo predstavlja samo jednu od značajnih izmjena izvornog projekta gdje je cilj investitora smanjiti troškove transporta materijala unutar krhkog ekosustava Učke, unutar i na rubnom dijelu Parka prirode, unutar Natura 2000 područja.
Obavijest o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene izdana je 06.05.2020., a dopunjena 12.05.2020., na način da se traži mišljenje lokalne samouprave preko čijeg će područja autocesta prolaziti (Grad Opatija), a koju je Ministarstvo prvotno izostavilo.
Mišljenja nadležnih tijela zaprimljena od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (2020.) bila su sljedeća: Uprava za vode, koja je u sastavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, tijelo nadležno za postupak PUO, izjasnila se da za planirani poduhvat nije potrebno provoditi PUO iz perspektive upravljanja vodama; Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-gorske županije izvijestio je da predmetni zahvat, u dijelu koji se odnosi na čvorište Anđeli i pristupnu cestu, nije u skladu s Prostornim planom Primorsko-gorske županije, Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Opatije i Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Matulji, ali se u mišljenju zaključuje da neće imati negativan utjecaj na okoliš (klasa 351-01/20-01/7, ur.br. 2170/1-03-08/7-20-5 od 26.05.2020.); Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija je u mišljenju od 02.06.2020. navela da je za predmetni zahvat s aspekta kulturno-povijesne baštine potrebno provesti postupak PUO; 27.07.2020. isto tijelo je dostavilo revidirano mišljenje u kojem navodi da nije potrebno provoditi postupak PUO; Općina Matulji izrazila je mišljenje da predmetni zahvat neće značajno negativno utjecati na sastavnice okoliša na području Općine Matulji; Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu privredu Ministarstva poljoprivrede priopćila je da je za planirani zahvat moguće očekivati značajan negativan utjecaj na šume i divljač te je stoga potrebno osigurati alternative za plato servisnog područja pri čemu je negativan utjecaj utemeljen. činjenicom da će krčenje šumskog i vegetacijskog pokrova na krškom području većeg nagiba dovodi do ispiranja tla i pogoduje nastanku bujičnih vodotoka, a sve za posljedicu ima velike štete za šumu i šumsko zemljište; Općina Lovran ustvrdila je da se planirani zahvat ne nalazi na administrativno-teritorijalnom području Općine Lovran, ali da u ekološkom izvješću treba veći naglasak staviti na propisivanje dodatnih mjera zaštite voda; Grad Opatija ocjenjuje da je za planirani zahvat, koji proizlazi iz dodatnog područja zahvata, potrebno izraditi PUO, te procijeniti utjecaj planiranog zahvata na sastavnice okoliša i posljedično na kvalitetu života stanovnika Opatije; Uprava za zaštitu prirode koja je, kao dio ministarstva nadležnog za PUO, ustvrdila je da nije potrebno provoditi PUO za planirani zahvat te da je prihvatljiv za ekološku mrežu.
Komentari javnosti odnosili su se na povećani obuhvat površine planiranim zahvatom, problematiku prolaza za životinje, zemljane radove, kanale, zabranu odlaganja materijala i iskopa u korita vodotoka, krčenje raslinja, uređenje pješačke staze, zahtjev da se povijesni šetnica obnovi, neistražen lokalitet stare crkve, pravomoćnost prethodno pribavljenog upravnog rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, blizina planiranog zahvata naseljenom području, problematika lokacije spoja ceste, pješački nathodnik, koncept izmjene planiranog zahvata i izgradnje punog profila autoceste, nužnost uvažavanja kriterija iz Priloga V. Uredbe, uvažavanje koridora gradilišta pri ocjeni utjecaja planiranog zahvata na okoliš, potencijalni negativni utjecaj planiranog zahvata na bioraznolikost i ekološku mrežu, problematika odlaganja i transporta iskopanog materijala, negativni utjecaj na stanovništvo u vidu buke, onečišćenja zraka i tla, problematika postavljanja dodatnih bukobrana, te realizacija planiranog zahvata koji prekomjerno zadire u prostor kanjona potoka Banine.
Unatoč važnim mišljenjima i komentarima koji upućuju na provođenje postupka PUO, ne nudeći alternative Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 04.08.2020. godine donijelo rješenje da nema potrebe za provođenjem procjene utjecaja na okoliš za punog profila autoceste. Svi komentari javnosti su odbijeni, osim dva (jedan se odnosio na kriterije iz Priloga V. Uredbe i jedan na koridor gradilišta), ali je obrazloženje njihovog prihvaćanja bilo kontradiktorno i pogrešno.
Također treba istaknuti da i sam elaborat izrađen za potrebe postupka ocjene o potrebi procjene iz svibnja 2020. godine naglašava potrebu procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ta izjava je zanemarena.
Uredba u Prilogu I. navodi postupke za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš izričito navodeći građenje autocesta i građenje državnih cesta. Nadalje, u svom Prilogu V. navodi kriterije za utvrđivanje potrebe procjene utjecaja na okoliš. Postojanje tog Priloga je zanemareno, iako karakteristike i lokacija zahvata nedvojbeno impliciraju potrebu provedbe PUO. No, stav Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja bio je da su dokumenti iz 2011. godine, izdani prije stupanja Uredbe na snagu, ostali na snazi, unatoč značajnim izmjenama unesenim u projektni prijedlog. Također je potrebno napomenuti da je prethodno izvješće za 2011. godinu izrađeno prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 01.07.2013., te da je pravna stečevina u području zaštite okoliša od tada značajno unaprijeđena.
Stoga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zanemarilo kakav je zakon bio na snazi u vrijeme izdavanja rješenja te da je u međuvremenu došlo do evolucije prava. Također, 2014. godine donesen je Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu Republike Hrvatske. Sporni su i razlozi na kojima je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo odluku da nije potrebno ocjenjivati prihvatljivost ovog postupka za ekološku mrežu, odnosno provoditi odgovarajuću ocjenu.