Na zatvorenoj sjednici Vlade RH, izvještava HINA 17. veljače 2026. Anamariji Matak povučeno je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za procjenu utjecaja na okoliš. Izgledalo je kao da je završila era ''carice'' okolišnih dozvola, no tog istog dana, valjda prije ostavke, Anamarija Matak potpisala je odluku da se Ministarstvo zaštite okoliša odriče nadležnosti za provođenje postupka javne rasprave Studije utjecaja na okoliš za ''Marinu Cavtat'', dijela strateškog projekta odlukom Vlade RH iz 2022. godine te prebacuje nadležnost na Dubrovačko-neretvansku županiju!
Kad je Anamarija Matak stigla potpisati INFORMACIJU o upućivanju Studije za Marinu Cavtat na javnu raspravu koja traje od 20. veljače do 23. ožujka kad su obično zatvoreni djelovi sjednice Vlade ranije u danu, prije održavanja Otvorenih sjednica Vlade RH koje su javno emitirane?
Strateški projekt, a lokalna javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš? Lokalna čak i za Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu?
Je li ikom jasno zašto se ovom, do sad neviđenom odlukom Anamarije Matak Ministarstvo odreklo vođenja javne rasprave i e-savjetovanja za strateški projekt? I kako to da nisu tu odluku odmah nakon njene ostavke povukli ili poništili? Barem preispitali i razmotrili, a ne javno objavili dva dana nakon ostavke jer razloga za ostavku je sigurno bilo, a Informacija je možda potpisana i nakon sjednice Vlade RH. Pa da vidimo što je Anamarija Matak ''obavila'' taj zadnji dan:
Način sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti - davanje mišljenja
Mišljenja, prijedlozi i primjedbe javnosti i zainteresirane javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi na mjestima javnog uvida ili se u pisanom obliku mogu dostaviti zakljudno s danom završetka javne rasprave na adresu Upravnog odjela za zaštitl okoliša i komunalne poslove Dubrovadko-neretvanske Županije, Vukovarska 1 6, 20000 Dubrovnik.
Na stranici ministarstva postupak PUO se vodi u 2025. godini makar je očigledno u 2026. i traje do 23. ožujka 2026.
Ako odlučite pročitati Studiju utjecaja na okoliš Marina Cavtat nećete ju baš lako naći. Naime, ona se ne nalazi u PUO postupcima koji su aktualni, za koje još traje javna rasprava ili barem u tekućoj godini 2026. već je ''duboko potonula'' na stranicama Ministarstva u 2025. godinu. Trik ili namjera, no u svakom slučaju očigledno krivo svrstan novi dokument ''Informacija'' u poglavlje ''PUO javni uvid'' umjesto u onaj iznad ''PUO informacija o zahtjevu'', pa je time postupak osim lokalno završio i u ''krivoj'' godini.
Na ovu stranicu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije možete otići klikom na sliku.
Prelistajte sami 2025. ili neku drugu godinu da se uvjerite kako ovakvih odluka nema i kako se svi ostali postupci vode pod godinom u kojoj je i prva Informacija.
Dvaput je dvaput!
Obzirom na sve okolnosti ovog slučaja, te očigledno opravdanim razlozima da posumnjamo u pokušaj skrivanja javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za Marinu Cavtat od šire javnosti izbjegavanjem uobičajenog e-savjetovanja koje vodi samo Ministarstvo za sve postupke, čak i kad investicije nisu proglašene strateškim
molimo vas da sve primjedbe i mišljenja koje ste uputili na Dubrovačko-neretvansku županiju pošaljite dodatno e-mailom ili poštom i na Ministarstvo zaštite okoliša.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Radnička cesta 80
1000 Zagreb
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
''Cjepkanje studije utjecaja'' za strateški projekt nije samo po nadležnosti već su i studije rađene neovisno jedna od druge, kao da se radi o nevezanoj gradnji i njenim utjecajima na okoliš, biljni i životinjski svijet. Izrađivač sve četiri studije utjecaja na okoliš za stratešku investiciju ''Marina Cavtat & Resort'' je tvrtka IRES, koja bi trebala poznavati barem osnovne postavke analiza kumulativnih utjecaja na okoliš. Obzirom na kontradikcije i netočne navode u samoj studiji ne znamo je li riječ o namjernim greškama ili tek nekompetentnosti.
Tako u Studiji za Marinu Cavtat navodi u poglavlju 1-Uvod na strani 1 svoje studije: ''Nositelj projekta je tvrtka CAVTAT MARINA d.o.o. (u daljnjem tekstu: Nositelj zahvata). Luka nautičkog turizma - marina Cavtat planira se kao luka sa 151 vezom, te je planirana komplementarno kopnenim sadržajima susjedne zone ugostiteljsko-turističke namjene Prahivac1, budući da je riječ o dva prostorno i funkcionalno povezana zahvata istog investitora.''
Očigledna ''greška'' je već na početku jer sigurno ''Marina Cavtat & Resort'' OIB 36996230690 i ''Marina Cavtat'' OIB 74980637763 NISU ISTI INVESTITOR, što znaju jer su za jednog investitora izradili studiju za Resort, a sad su ovu novu, za Marinu izradili za drugog investitora. Jednako tako ni samu investiciju ''Marina Cavtat & Resort'' u financijskom smislu nije moguće definirati kao ''dva zahvata'' jer je kao ''vezana vreća'' proglašena strateškom (NN 75/2022). makar to izrađivač IRES bez problema tako prikazuje.
U okolišnom smislu je još gora situacija, upravo je najbitnije procijeniti kumulativni učinak cjelovitog zahvata, a ovdje posebno važno jer se radi o interakciji obalne i morske izgradnje i budućeg zajedničkog utjecaja na more što je propisano Barcelonskom konvencijom i njenim Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjem čiji je Hrvatska potpisnik te se obvezala poštivati.
Anamarija Matak i njeno nasljeđe - Može li ministrica Vučković reagirati i revidirati njene odluke?
Kako smo uz tešku muku našli javnu objavu na stranici Ministarstva potrudili smo se pogledati još neke dostupne dokumente, kao Knjigu priloga I. u kojoj su grafički prilozi. Vjerujemo da sve do sada navedeno ''stane u jednu sliku'' CJELOVITOG ZAHVATA ''Marina Cavtat & Resort'' koji ni u kom slučaju nije smio biti rascjepkan u nekoliko neovisnih studija utjecaja na okoliš, posebno ne jer se dijelom radi i o zaštićenom području za koje je potrebna Glavna ocjena. Da se projekt ni sam po sebi veličinom zahvata, a posebno ne nakon proglašenja strateškim, nije smio u financijskom ni u građevinskom smislu izrezati kao salama, a pogotovo ne na više investitora što se upravo dogodilo valjda je jasno svima. To je naime vrlo indikativno u smislu mogućih malverzacija i kao pokazatelj financijske nesposobnosti investitora. Pa pogledajmo na slici kako izgleda zamišljena cjelovita investicija:
''Salami Slicing'' je ne samo nedopustiv kod procjene utjecaja na okoliš već je poznat kao uobičajeni ''bussines manevar'' čudnih developera mahom nekretninskih agencija iz poreznih oaza, koje su vlasništvu drugih ''poreznih oaza'' ili firmi s adresama ''poštanskih sandučića'' poznatijih gradova u svijetu koje iza sebe ostavljaju krš i lom, započete i nedovršene gradnje, uništeno područje. Jel to nama treba?
Hoće li dakle, ministrica Vučković revidirati evidentno loše odluke Anamarije Matak koja je dopustila ''Salami Slicing'' cjelovitog strateškog projekta te prepustila nadležnost Ministarstva nad ovako velikim projektom Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon što je prestala biti ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš?
