Pravilno osmišljen i učinkovito proveden morski prostorni plan može poboljšati upravljanje obalnim područjem i morima, posebno zato što su problemi u morskom području povezani s okolišem često posljedica aktivnosti koje se odvijaju na kopnu, a isto vrijedi i obrnuto. Prema Barcelonskoj konvenciji, države Mediterana imaju obveze u pogledu integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM – Integrated Coastal Zone Management).

U općoj predizbornoj euforiji iskrsla je kao glavna tema gradnje stadiona u svim većim gradovima. Zapravo nevjerojatna količina kandidata na lokalnim izborima, a neki pomazanici potpomognuti čak i državom, obećavali su gradnju svega, od mostova, cesta, stanova, domova za umirovljenike, vrtiće, škole i, kao najveću divotu nogometne stadione.

Različiti sektori vrše sve veći pritisak na resurse i potencijale Jadranskog mora i hrvatske obale, od proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, pomorskog prometa, nautičkog turizma i turizma općenito, akvakulture, ribarstva, zaštite okoliša, zdravlja, te zahtjeva lokalnih zajednica i njihovih stanovnika.

Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.

Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema  smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.

Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja  i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.

Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?

Zašto spalioničarski lobiji pokušavaju ''gorivi otpad'' proglasiti gorivom?  Željan Jurlin: ''Jer je njima smeće novac!''

''Zbog toga i štete koja svakim danom raste novim devastacijama Une i okolne prirode, a na koju su više puta upozoravani da će se dogoditi ako se ne izvrši hitna sanacija prijavljujemo: ministra Branka Bačića i šefa DIRH-a Mikulića jer umjesto čuvanja imovine RH i zaštite najvećih vrednota po Ustavu RH, pravne države i ljudskih prava, osnovano sumnjamo da rade na zataškavanju korupcije i trgovine interesom ili i sami u njemu učestvuju.'',  još 4. listopada 2024. godine stranka Javno Dobro obratila se europskom tužiteljstvu i USKOK-u prijavom koju je dopunila odmah potom, 8. listopada nakon zaprimanja Rješenja DIRH-a u kojem je informacija koju smo tražili, inspekcijska rješenja, posebno ono od građevinske inspekcije kojim se zaustavila gradnja, odbijena jer ju nemaju. 

Nakon obavljenih razgovora s radnicima brodogradiliša koji imaju preko 40 godina radnog iskustva doznajem da je nemoguće skinuti krovne „sendvič panele” bez širenja azbestne prašine jer s gornje strane panela nema nikakve zaštite, ploča je otvorena. Ni pri standardom procesu demontaže nije moguće izbjeći oštećenja materijala, a kamo li rukujući s materijalima starim cca 50god.

Pod izlikom ustavne obveze zaštite javnog zdravlja i okoliša iz članka 70. Ustava, država je provedbom Uredbe o uslužnim područjima narušila ustavno pravo na lokalnu samoupravu iz članka 128. i počinila povredu načela ograničene državne vlasti zajamčenog člankom 4. Ustava.

Građanska inicijativa Javno Je Dobro, iz koje je potekla stranka JAVNO DOBRO donjela je 14. listopada 2017. svoju ''Deklaraciju o vodama'' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.

Može se reći da su splitska djeca bila u razdoblju koje obuhvaća ovo istraživanje u većoj mjeri izložena onečišćenju azbestom. Kako je distribucija vlakana u velikoj mjeri ovisna o vjetru, mjerenja obavljena pri brzini vjetra (bure) od 3,5 m s-1 pokazala su dinamiku širenja aeroonečišćenja azbestnom prašinom na susjedna područja Splita, koja su ovisila o udaljenosti od mjesta onečišćenja (tvornice Salonit u Vranjicu).

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ima oko 31 000 djece s invaliditetom.

Gube li naša djeca empatiju i zbog čega? Imamo li krizu empatije?

Djeca čuvaju svoje snove. Oni ih kriju jer je to njihovo najveće blago.

Igre djece i igre odraslih

Iako se definira kao poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, ADHD  nije poremećaj.

Povijest minimalne plaće u Hrvatskoj seže u rane godine post-indepedencije, s kontinuiranim prilagodbama i povećanjima kako bi se odgovorilo na promjenjive ekonomske uvjete i životne troškove. 1. siječnja 2024. godine, minimalna plaća povećava se za čak 140 eura bruto, odnosno sa 700 na 840 eura, što predstavlja značajan skok i odraz je prilagodbe na visoke stope inflacije u tom razdoblju, objašnjavali su nam pred godinu dana. Za 2025. godinu minimalna plaća je s istim objašnjenjem povećana za još 130 eura, na 970 eura.

Najave smanjenja poreza na plaće od strane nove gradonačelnice Ive Rinčić u Rijeci medijski su dobro popraćene ali bez stvarne analize razloga i posljedica pa je vrijeme da se time pozabavimo.

2. prosinca 2025. predsjednica stranke Javno Dobro Vladimira Mascarell obratila se Pravobraniteljici za djecu e-mailom pod naslovom: ''Korištenje maloljetnika u svrhu političkog opstanka preko eskalacije nasilja''. Pismo kao i odgovor slijede u nastavku.