Može se reći da su splitska djeca bila u razdoblju koje obuhvaća ovo istraživanje u većoj mjeri izložena onečišćenju azbestom. Kako je distribucija vlakana u velikoj mjeri ovisna o vjetru, mjerenja obavljena pri brzini vjetra (bure) od 3,5 m s-1 pokazala su dinamiku širenja aeroonečišćenja azbestnom prašinom na susjedna područja Splita, koja su ovisila o udaljenosti od mjesta onečišćenja (tvornice Salonit u Vranjicu).
Ne postoje istraživanja koncentracija azbesta u okolišu do tada postojećih pogona za preradu azbesta u Hrvatskoj do 2006. god. Oskudni podaci dostupni na internetu odnose se na mjerenja čestica azbesta u kubnom metru zraka obavljena na lokaciji Vranjic 2008. god., koja govore o višestrukom prekoračenju maksimalno dopuštene koncentracije azbestnih vlakana u zraku, gdje se kao međunarodni standard navodi općenito za okolinu od 0 do maksimalno 10.000 vlakana u kubnom metru zraka, s prosjekom oko 1000 vlakana u kubnom metru zraka. Stoga se može reći da su splitska djeca bila u razdoblju koje obuhvaća ovo istraživanje još u većoj mjeri izložena onečišćenju azbestom. Osobito, uzevši u obzir da su tek nedavno sanirana neka od dječjih igrališta koja su sadržavala azbestnu podlogu.
Između 1947. i 1973. u SAD-u je azbest kao izolacijski materijal postavljen na zidove i stropove u oko 10000 škola. Poznato je da se tijekom vremena postepenim trošenjem oslobađaju azbestna vlakna u zrak što ugrožava djecu. Azbest je humani karcinogen – izaziva karcinom pluća i mezoteliom. Azbestoza je kronična plućna bolest koja nastaje zbog izloženosti azbestnim vlaknima. Azbest je silikat vlaknasta sastava. Kemijski je građen od vezanog i slobodnog silicijeva dioksida, kalcija, dušika, magnezija i vode. To je jeftin neobrađen materijal, jako otporan na vrućinu i trenje te obilno rabljen u industriji. Udahnuta azbestna vlakna aerodinamičnog promjera 7µm do 10 µm mogu doći do alveola i kasnije uzrokovati stalnu iritaciju koja može dovesti do promjena plućnog parenhima ili pleure. Kronična upala u intersticiju izazvana udahnutim azbestnim vlaknima remeti fi nu strukturu alveolokapilarne membrane. Navedeno potiče bujanje fi broblasta s posljedičnom ireverzibilnom fi brozom alveolarne stjenke. Konačno, nastaju difuzno ili lokalno plakovi parijetalne pleure koji postupno kalcifi ciraju. Dijagnoza se temelji na podacima o izloženosti azbestnoj prašini te na radiološkim, funkcionalnim i patohistološkim nalazima.
Premda je populacija profesionalno izložena azbestu pod nadzorom specijalista medicine rada i zakonske legislative društva, preostala populacija izložena azbestu nije obuhvaćena preventivnim mjerama, niti je nadzirana, niti podvrgnuta ikakvim dijagnostičkim testovima. Ovo se posebno odnosi na najvulnerabilniji dio populacije - djecu.
Razvidno je da izloženost niskoj razini onečišćenja azbestom i cementnim produktima tvornice Salonit u Vranjicu (predgrađe Splita) te Brodogradilišta Split, s obzirom na izražene vremenske turbulencije (obično vjetrovito vrijeme), ne uzrokuje detektabilne promjene plućne funkcije, posebno ne u ranoj izloženosti. Mogući utjecaj na veću učestalost infekcija dišnog sustava u te djece bilo bi korisno istražiti pri procjeni mogućih kasnih posljedica. Vrijednosti difuzijskog kapaciteta pluća u našoj skupini zdrave djece bile su normalne te u usporedbi s izvješćem Turniovske i sur. (18) nisu pokazale tendenciju nižim vrijednostima.
Na problem izloženosti azbestu u najranijoj životnoj dobi upozorili su Haque i sur. (19) koji su pregledali pluća 46-ero umrle djece (dob 1 do 27 mj.) i našli azbestna tjelešca (AT) u 10 (21,7 %) djece. Sedam od njih dijagnosticirano je kao sindrom iznenadne smrti dojenčeta (SIDS), dok je troje imalo dijagnozu bronhopulmonalne displazije (BD). Autori zaključuju da oštećenje čišćenja pluća zbog fi ziološkog ili strukturnog poremećaja tijekom razvoja može biti značajno za stvaranje AT. Ovaj aspekt izloženosti azbestu u najranijoj životnoj dobi upućuje na još nedovoljno sagledanu ozbiljnost problema, kao i opću nekontroliranu izloženost azbestu.
Zaključak:
Ispitivanje plućne funkcije u djece koja su po svom mjestu boravka izložena azbestu pokazalo je značajno sniženje apsolutne vrijednosti mjerenja FVC u L (p<0.0001) u usporedbi s normalnim vrijednostima prema Knudsonu, dok je usporedba izmjerenih vrijednosti FVC prikazana u postotku norme po Knudsonu bila bez statističke značajnosti (p>0,05). Svi ostali testirani parametri krivulje protok-volumen te difuzijski kapacitet pluća u skupini zdrave djece nisu se statistički značajno razlikovali od normalnih vrijednosti. Značenje izloženosti niskom stupnju onečišćenja azbestom ne možemo u ovom trenutku ispravno procijeniti s obzirom na moguće kasne komplikacije kao neoplazme, plućnu fibrozu i respiratornu insuficijenciju. Problemi profesionalne izloženosti azbestu dobro su poznati i poduzete su određene mjere u cilju prevencije i rehabilitacije. Globalno gledajući, moramo se suočiti s problemom proširene neprofesionalne izloženosti azbestnim proizvodima, njihovu sigurnom skladištenju i eliminaciji.
Djeca, najvulnerabilniji dio populacije, potpuno su nezaštićena i neobuhvaćena preventivnim mjerama.
Dio iz znastvenog rada Pavlov N, et al. LUNG FUNCTION IN CHILDREN RESIDENTIALLY EXPOSED TO ASBESTOS Arh Hig Rada Toksikol 2009;60 Supplement: 51-56 odabrala: Sudski vještak: Tajana Ivanović Biočić, dr. med. spec. medicine rada i sporta