Općenito o pomorskom dobru
Osnovna karakteristika pomorskog dobra, kao općeg dobra, jest da je ono stvar koja pripada svim ljudima, pa je u tom smislu neotuđivo, ne može biti objekt dosjelosti i ne može biti u prometu. Nadalje, pomorsko dobro je stvar u javnoj uporabi, što omogućava svim građanima da se na jednak i ravnopravan način koriste pomorskim dobrom, uz uvjet da poštuju njegovu prirodu i namjenu.
Ustavna je kategorija da su dobra od interesa za Hrvatsku, između ostalog, more i morska obala koji imaju osobitu zaštitu, a zakonom se određuju način na koji se dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom.
Na pomorskom dobru ne mogu se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Sadržaj pomorskog dobra
Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Dijelom kopna smatraju se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.
Morska obala se proteže od crte srednje viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednje viših visokih voda.
Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji služi iskorištavanju mora. Crtu srednje viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut. Iznimno, na prijedlog županijskog poglavarstva, ministarstvo nadležno za poslove pomorstva može odrediti da se morskom obalom smatra i uži dio kopna ako to zahtijeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sličnih građevina).
Nevlasnički režim pomorskog dobra
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Svrha i cilj određivanja statusa pomorskog dobra je utvrditi koji dio kopna jest pomorsko dobro, a sve kako bi se status pomorskog dobra upisao u zemljišnu knjigu i katastar.
Granica pomorskog dobra na kopnu je crta koja razgraničuje pojas kopna koji je pomorsko dobro od kopna u stvarnopravnom režimu.
Pomorsko dobro upisuje se u zemljišnu knjigu u posjedovnicu (list »A«) zemljišnoknjižnog uloška, u vlastovnicu (list »B«) upisuje se oznaka »Pomorsko dobro« i u teretovnicu (list »C«) upisuju se zabilježba ugovora o koncesiji, zabilježba ugovora o posebnoj upotrebi, zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra te sve druge zabilježbe propisane posebnim zakonom.
Dakle, u zemljišnim knjigama se u rubrici koja se naziva vlasništvo upisuje „Pomorsko dobro“ upravo zbog njegove ustavne zaštite, a ne Republika Hrvatska, grad/općina na moru ili neka druga pravna ili fizička osoba.
Granice pomorskog dobra
Granicu pomorskog dobra utvrđuje povjerenstvo za granice ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice. Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima. Ministarstvo nadležno za poslove pomorstva dužno je dostavljati Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige. U katastar se unose podaci o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima.
Prijedlog granice pomorskog dobra sastoji se od tekstualnog (opisnog) dijela s obrazloženjem i priloga.
Tekstualni dio s obrazloženjem prijedloga granice pomorskog dobra mora sadržavati: opis granice pomorskog dobra (popis koordinata karakterističnih točaka predložene granice pomorskog dobra u državnom koordinatnom sustavu); podatke o eventualno određenoj granici pomorskog dobra na osnovu prijašnjih zakonskih propisa; podatke o nasipavanju ili eroziji kopna; podatke o konfiguraciji i postojećem stanju u prostoru; razloge koji uvjetuju prijedlog granice pomorskog dobra; te podatke o usklađenosti postojećeg stanja u prostoru sa dokumentima prostornog uređenja.
Prilozi prijedloga granice pomorskog dobra su: kopija katastarskog plana i izvod iz posjedovnog lista; geodetski snimak područja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana, ucrtanim prijedlogom granice pomorskog dobra, legendom i ovjerom od strane povjerenstva; izvod iz dokumentacije prostornog uređenja; izvod iz zemljišnih knjiga; fotografije područja za koji se predlaže granica pomorskog dobra; te elektronski oblik zapisa predložene granice pomorskog dobra.
Zaključak s poveznicom na prijedlog izmjene granice pomorskog dobra na Kantridi
Slijedom iznijetog, nije dopuštena izmjena granica Ustavom zaštićenog pomorskog dobra s ciljem da se neko područje uz obalnu crtu iz nevlasničkog pravnog režima pretvori odnosno privatizira u vlasnički režim.
Pokušaj izmjene granica pomorskog dobra u slučaju stadiona Kantrida u Gradu Rijeci je materijalno i postupovno nevaljan i u cijelosti suprotan ustavnim vrednotama pomorskog dobra kao dobra koje pripada svima.
u prilogu ovog teksta Prof.dr.sc. Axel Luttenberger
Javno Dobro je izradilo dva grafička priloga s obrazloženjem granice pomorskog dobra, jedan odobren 2014. i potpisan od gđe. Nine Perko iz Ministarstva pomorstvo, a drugi prilog je Prijedlog koji je gradonačelnica Grada Rijeke, gđa. Iva Rinčić uputila na Povjerenstvo za granice pomorskog dobra PGŽ u siječnju 2026., a to povjerenstvo stavilo na javnu objavu bez obrazloženja, a koje smo radi razumijevanja problema u skraćenom obliku na naš prilog 2. dodali
UOČITE RAZLIKU!
1. Grafički prilog iz Rješenja Minsitarstva pomorstva s obrazloženjem utvrđenja granice pomorskog dobra 2014.
2. Grafički prilog iz osobnog Prijedloga gradonačelnice Ive Rinčić s kratkim obrazloženjem iz siječnja 2026.
