Pravilno osmišljen i učinkovito proveden morski prostorni plan može poboljšati upravljanje obalnim područjem i morima, posebno zato što su problemi u morskom području povezani s okolišem često posljedica aktivnosti koje se odvijaju na kopnu, a isto vrijedi i obrnuto. Prema Barcelonskoj konvenciji, države Mediterana imaju obveze u pogledu integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM – Integrated Coastal Zone Management).
U općoj predizbornoj euforiji iskrsla je kao glavna tema gradnje stadiona u svim većim gradovima. Zapravo nevjerojatna količina kandidata na lokalnim izborima, a neki pomazanici potpomognuti čak i državom, obećavali su gradnju svega, od mostova, cesta, stanova, domova za umirovljenike, vrtiće, škole i, kao najveću divotu nogometne stadione.
Različiti sektori vrše sve veći pritisak na resurse i potencijale Jadranskog mora i hrvatske obale, od proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, pomorskog prometa, nautičkog turizma i turizma općenito, akvakulture, ribarstva, zaštite okoliša, zdravlja, te zahtjeva lokalnih zajednica i njihovih stanovnika.
Nejasna je razvojna politika Jadrolinije gdje se nabavljaju katamarani koji čim malo zapuše, ili dođe par valova, prestanu ploviti, a što nerijetko koriste kao izgovor izvan sezone u situacijama kad ima malo putnika.
Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema smjernicama EU legislative, u praksi smo svejdoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.
Kako bi približili temu korisnicima pokušat ćemo jasno definirati pojmove održivog razvoja i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.
Turizam je u biti sustav koji živi od okolnog prostora u kojem obavlja svoju djelatnost, dakle to su prvenstveno prirodne ljepote i povijesni gradovi. Tu treba postaviti jednostavno pitanje kome te datosti prvenstveno pripadaju?
Zašto spalioničarski lobiji pokušavaju ''gorivi otpad'' proglasiti gorivom? Željan Jurlin: ''Jer je njima smeće novac!''
''Zbog toga i štete koja svakim danom raste novim devastacijama Une i okolne prirode, a na koju su više puta upozoravani da će se dogoditi ako se ne izvrši hitna sanacija prijavljujemo: ministra Branka Bačića i šefa DIRH-a Mikulića jer umjesto čuvanja imovine RH i zaštite najvećih vrednota po Ustavu RH, pravne države i ljudskih prava, osnovano sumnjamo da rade na zataškavanju korupcije i trgovine interesom ili i sami u njemu učestvuju.'', još 4. listopada 2024. godine stranka Javno Dobro obratila se europskom tužiteljstvu i USKOK-u prijavom koju je dopunila odmah potom, 8. listopada nakon zaprimanja Rješenja DIRH-a u kojem je informacija koju smo tražili, inspekcijska rješenja, posebno ono od građevinske inspekcije kojim se zaustavila gradnja, odbijena jer ju nemaju.
Nakon obavljenih razgovora s radnicima brodogradiliša koji imaju preko 40 godina radnog iskustva doznajem da je nemoguće skinuti krovne „sendvič panele” bez širenja azbestne prašine jer s gornje strane panela nema nikakve zaštite, ploča je otvorena. Ni pri standardom procesu demontaže nije moguće izbjeći oštećenja materijala, a kamo li rukujući s materijalima starim cca 50god.
Pod izlikom ustavne obveze zaštite javnog zdravlja i okoliša iz članka 70. Ustava, država je provedbom Uredbe o uslužnim područjima narušila ustavno pravo na lokalnu samoupravu iz članka 128. i počinila povredu načela ograničene državne vlasti zajamčenog člankom 4. Ustava.
Građanska inicijativa Javno Je Dobro, iz koje je potekla stranka JAVNO DOBRO donjela je 14. listopada 2017. svoju ''Deklaraciju o vodama'' kao jedan od prvih poteza udruživanja raznih građanskih inicijativa i udruga, naprosto aktivnih građana u javnim politikama.